All posts by Adela Kukić

Jedite i pijte maslačak

Dok je za neke on običan, dosadni korov, za bolesne ljude veoma je važan lijek. Kod maslačka su ljekoviti i listovi i korijen. Izvađeno korijenje treba da se suši dva-tri dana na suncu. Inače, maslačak raste praktično svuda, na livadama, travnjacima, napuštenim njivama, oko puteva i naselja…

[umetnime]
Dok je za neke on običan, dosadni korov, za bolesne ljude veoma je važan lijek. Kod maslačka su ljekoviti i listovi i korijen. Pri vađenju korijenja treba voditi računa da se korijen ne isječe da ne bi ostao bez sokova. Izvađeno korijenje treba da se suši dva-tri dana na suncu.
Inače, maslačak raste praktično svuda, na livadama, travnjacima, napuštenim njivama, oko puteva i naselja…

[umetnime]

Ljekovit je zbog obilja pelina, cinka, flavonoida, B vitamina, sterola, tanina i kalijuma. Listovi su puni vitamina C i željeza. U terapiji se koristi u raznim oblicima kao čaj, sok, sirup, a od listova može da se napravi veoma ukusna i ljekovita salata.

KOMBINUJTE ČAJ I SALATU

Čaj od maslačka deluje kao diuretik jer pomaže pri izbacivanju viška vode iz organizma. Dnevno, i to šest nedelja, treba da pijete po dvije šolje čaja. Njegova djelotvornost biće veća ukoliko, dok ga pijete, bar jednom sedmično pojedete i malo salate od maslačka. Čaj možete da pripremate i tako što ćete pomiješati po kašičicu osušenih listova, cvijetova i sitno isjeckanog korijena. Sve to stavite u posudu, prelijte šoljom vrele vode, poklopite i ostavite da odstoji 20 minuta.
Čaj zatim procijedite i zasladite kašičicom meda. Pijte od dvije do tri šoljice čaja dnevno.

[umetnime]

NAJBOLJI JE SVjEŽ SOK

Sok od maslačka upotrebljava se za ublažavanje stomačnih tegoba.
Može da se napravi i kombinacijom listova i korijena koji se iscijede. Dvije kašičice tako dobijenog soka sipajte u čašu mlijeka, zasladite medom i pijte ujutro na prazan želudac tri sedmice.

SIRUP JAČA ORGANIZAM

Sirup čisti krvne sudove, reguliše varenje i jača organizam. Priprema se veoma jednostavno. Dvije šoljice cvijetova maslačka prokuhajte u dva litra vode, procijedite, dodajte kilogram meda i sok od dva limuna. Smjesu kuhajte na tihoj vatri uz neprestano miješanje dok ne postane sirupasta. Sirup sipajte u flašu, zatvorite je i uzimajte dva-tri puta dnevno po jednu kašiku.

Čaj od maslačka

Preko dvije kašičice maslačka sipajte u šolju hladne vode i kuhajte minut – dva. Sklonite s vatre i ostavite da odstoji 15 minuta, a zatim procijedite.
Salata od maslačka

Listove maslačka operite, nasjeckajte i stavite u zdjelu. Prelijte ih maslinovim uljem, blago posolite i začinite s nekoliko kapi limuna.

Koristi konzumiranja maslačka:

• Pomaže kod stomačnih problema
• Djeluje na oboljenja žuči i jetre
• Ublažava svrab, lišaje i osip
• Djeluje kod alergija i čireva
• Pospješuje rad bubrega i želuca
• Snižava nivo lošeg holesterola
• Reguliše neuredan menstrualni ciklus
• Ublažava reumatske tegobe
• Čisti organizam i popravlja krvnu sliku

Izvor: zena.blic.rs
Foto: forum.meta.ua/doznajemo.com/probajovako.blogspot.com

KOMBINUJTE ČAJ I SALATU

Čaj od maslačka deluje kao diuretik jer pomaže pri izbacivanju viška vode iz organizma. Dnevno, i to šest nedelja, treba da pijete po dvije šolje čaja. Njegova djelotvornost biće veća ukoliko, dok ga pijete, bar jednom sedmično pojedete i malo salate od maslačka. Čaj možete da pripremate i tako što ćete pomiješati po kašičicu osušenih listova, cvijetova i sitno isjeckanog korijena. Sve to stavite u posudu, prelijte šoljom vrele vode, poklopite i ostavite da odstoji 20 minuta.
Čaj zatim procijedite i zasladite kašičicom meda. Pijte od dvije do tri šoljice čaja dnevno.

NAJBOLJI JE SVijEŽ SOK

Sok od maslačka upotrebljava se za ublažavanje stomačnih tegoba.
Može da se napravi i kombinacijom listova i korijena koji se iscijede. Dvije kašičice tako dobijenog soka sipajte u čašu mlijeka, zasladite medom i pijte ujutro na prazan želudac tri sedmice.

SIRUP JAČA ORGANIZAM

Sirup čisti krvne sudove, reguliše varenje i jača organizam. Priprema se veoma jednostavno. Dvije šoljice cvijetova maslačka prokuhajte u dva litra vode, procijedite, dodajte kilogram meda i sok od dva limuna. Smjesu kuhajte na tihoj vatri uz neprestano miješanje dok ne postane sirupasta. Sirup sipajte u flašu, zatvorite je i uzimajte dva-tri puta dnevno po jednu kašiku.

Čaj od maslačka

Preko dvije kašičice maslačka sipajte u šolju hladne vode i kuhajte minut – dva. Sklonite s vatre i ostavite da odstoji 15 minuta, a zatim procijedite.
Salata od maslačka

Listove maslačka operite, nasjeckajte i stavite u zdjelu. Prelijte ih maslinovim uljem, blago posolite i začinite s nekoliko kapi limuna.

Koristi konzumiranja maslačka:

• Pomaže kod stomačnih problema
• Djeluje na oboljenja žuči i jetre
• Ublažava svrab, lišaje i osip
• Djeluje kod alergija i čireva
• Pospješuje rad bubrega i želuca
• Snižava nivo lošeg holesterola
• Reguliše neuredan menstrualni ciklus
• Ublažava reumatske tegobe
• Čisti organizam i popravlja krvnu sliku

Izvor: zena.blic.rs
Foto: forum.meta.ua/doznajemo.com/probajovako.blogspot.com

Nisvet Mujanović: “Oni koji budu gledali profit u pčelarstvu neće dugo pčelariti.”

Nisvet Mujanović, iz velike Kladuše, pčelarstvom se bavi već 18 godina. Kaže da je za ljubav prema pčelarstvu zaslužan njegov rahmetli punac od kojeg je na poklon dobio jednu košnicu. Sada je Nisvet predsjednik udruženja pčelara „Krajiška pčela“, gdje je dobio drugi mandat i njegovim dolaskom na tu poziciju udruženje je postiglo zavidne rezultate i članstvo udruženja se povećalo.

[umetnime]

„Pčelarstvom se bavim zadnjih 18 godina kada sam od punca rahmetli dobio jednu košnicu trnku pletaru iz koje sam iste godine imao i tri roja. Odmah nakon toga sam prešao na LR košnice. Bilo je u početku uspona i padova, a kasnije sam se uključio u udruženje i pratio edukacije koje je udruženje organiziralo, te sam pratio razne sajmove i seminare i tako se usavršavao i napredovao u pčelarstvu šireći i broj košnica. Sa početne 4 košnice danas imam 120 košnica i spadam u kategoriju selećih pčelara i posjedujem dva kontejnera koji su pokretni, a svaki ima po 40 košnica.„
13735266_10205568239279477_987153276_n

Kada su u pitanju košnice, one su uglavnom rađene od jelovog drveta koje je zahvalno za obradu, a okviri u košnici se izrađuju uglavnom od lipovog drveta jer je lakše za zatezanje žice kao i obradu i montažu okvira.
13820331_10205568243679587_1312470892_n

Nisvet po jednoj košnici prosječno dobije 15 kg meda, dok godišnje proizvede 1,5 t. Pored meda, u ponudi ima polen i propolis, te povremeno radi i mješavinu polena, propolisa i meda pri čemu se dobije hiperaktivni med, ili kako ga neki zovu med života.

„Kad je dobra godina uspijem odvojiti paše i imam tri vrste meda: bagrem, kesten i livadu. Svi navedeni medovi se skoro jednako traže kod naših kupaca, a najviše se traži kestenov med jer je valjda narod navikao na njegovu gorčinu i kvalitetu.“
13816983_10205568244559609_745207562_n

Nisvet u zadnjih nekoliko godina redovno prati sajmove, kako na lokalnom nivou tako i u regionu. Kao izlagač sa svojim proizvodima posjećuje sajmove na području Velike Kladuše, Bužima, Cazina i Bihaća. Također je išao i na sajmove u Sloveniji, Beogradu i Hrvatskoj.
13823719_10205568233439331_1404821273_n
Med nema rok trajanja jer ima prirodnu karakteristiku kristalizacije i tako može dugo da stoji, a nakon vraćanja na temperaturu od 40 stepeni C se vraća u prvobitno stanje, ali moram kazati da je najviše ljekovit u prve dvije godine, a kasnije gubi određena svojstva ljekovitosti ali se neće pokvariti i neće biti neupotrebljiv.“

Održavanje pčela je veliki posao i sezona, uglavnom, počinje polovinom augustai polahko se vrše pripreme za zimu, pčelama se daje šećerni sirup i dodaju se pogačice. Naglašava da se mora obratiti pažnja da u zalihama bude dosta polena jer je to bitno u proljeće za razvoj pčele. voditi brigu da bude u zalihi dosta polena jer je to bitno u proljeće za razvoj pčele. Tretiranje protiv varoe Nisvet nastoji riješavati sa dozvoljenim bio lijekovima, jesenskim i zimskim tretmanom oksalnom kiselinom i Binelvolom, te se to pokazalo uspješnim jer nema gubitaka.
13819628_10205568233719338_808757542_n

„Početnik često ima problem sa prepoznavanjem matice i gubi vrijeme na pronalasku, ali mi iskusni pčelari znamo naći u dva okvira gdje se nalazi matica. Iskusan pčelar prati leglo i ako je sve ok nema potrebe da traži maticu osim ako je neophodno.“
13820865_10205568243719588_799364218_n

Matičnu mliječ ne proizvodi, ali kaže da je postupak poprilično savladao i da uskoro planira početi sa tim.

Početnicima savjetuje da se sa pčelarstvom počnu baviti samo ako istinski vole pčele, jer će tako taj posao raditi iz ljubavi, a nikako iz koristi, jer je u pitanju posao koji je težak i rizičan. Oni koji budu gledali profit u pčelarstvu neće dugo pčelariti, to se pokazalo u praksi. A svojim kolegama pčelarima savjetuje da jačaju svoja matična udruženja i posjećuju jedni druge, kao i sajmove na kojima mogu razmijeniti razna iskustva.

Bajkoviti zeleni krovovi Norveške

I dok je Francuska prošle godine uvela zakon da sve nove zgrade sagrađene u komercijalnim zonama moraju dijelom biti pokrivene ili biljkama ili solarnim panelima, u Norveškoj su krovovi prekriveni zelenilom.
Bajkoviti zeleni krovovi Norveške (1)
Širom Norveške mogu se vidjeti kuće sa bujnom vegetacijom na krovovima koje se utapaju u okolni pejzaž. Gusta zelena trava, cvijeće, pa čak i drveće mogu se vidjeti na krovovima norveških kuća.
Bajkoviti zeleni krovovi Norveške (5)[umetnime]
Prednosti ovakvih krovova su brojne. Pored toga što izgledaju interesantno, krovovi prekriveni zelenilom su i dugotrajni, pružaju stabilnost građevini i obezbjeđuju bolju izolaciju, što pomaže da se smanji energija potrebna za grijanje kuće zimi i hlađenje tokom ljeta.
Bajkoviti zeleni krovovi Norveške 665 ll
Tokom srednjeg vijeka, za vrijeme Vikinga, većina kuća u Norveškoj imala je krovove prekrivene busenom trave. Ta tradicija je trajala sve do 19. vijeka.



Bajkoviti zeleni krovovi Norveške (12)
Zeleni krovovi su u novije vreme doživeli pravu renesansu. Norvežani su uvidjeli brojne prednosti ovih krovova i oživjeli tradiciju. Mnoge kulturne institucije i komercijalne zgrade su zelene krovove integrisale u svoj dizajn kao alternativu savremenim građevinskim materijalima, a od 2000. godine Skandinavsko udruženje za zelene krovove dodjeljuje godišnje nagrade za najbolji projekat zelenog krova.

[umetnime]
Bajkoviti zeleni krovovi Norveške (9)

Izvor: kucastil.rs
Foto: Natalia Eriksson/inhabitat.com

Biljka koja rastjeruje insekte

Niko ne voli kada se na zidovima i u ćoškovima plafona pojavljuje paučina. Još manje kada insekti poput komaraca kvare uživanje u ljetnjim danima ili noćima.

[umetnime]

Stoga je uvijek aktuelno pitanje kako se najefikasnije i što prirodnije riješiti ovog problema. A jedan od odgovora se krije u biljci koja nam je svima dobro poznata.

Da li ste znali da pauci i drugi sitni insekti uopšte ne podnose miris nane? Zato je odlična ideja da kod kuće zasadite ovu biljku i tako se riješite mnogih svakodnevnih problema.

Biljka nana, poznata i kao menta, ima jaku aromu. Ona će vaš dom zaštititi ne samo od paukova, nego i od različitih buba, insekata i voćnih mušica.

Biljka koja rasteruje insekte iz kuće 2
Možete pomiješati manju količinu eteričnog ulja nane sa vodom (10-ak kapi na pola litre vode) i sipati u raspršivač. Ovom mješavinom možete poprskati sve mračne uglove vašeg stana, terase, ostave u dvorištu, kao i sva mjesta gdje su pauci viđeni.

Prijatan miris ovog spreja poslužiće vam i kao prirodni osvježivač vazduha koji je potpuno bezbijedan za ljude, a riješit će vam i jedan od najvećih problema tokom ljeta.
Izvor: kuca.rs
Foto: inmedia.ba/kuca.rs

Zašto jesti dinje?

Iako je voće, dinja (kao, uostalom, i lubenica) spada u porodicu krastavaca! Smatra se da potiče iz tropske Afrike, ali se za primat kao njena postojbina bore i Indija i Iran.

Dinja ima zelenih i narandžastih, ali su i jedne i druge podjednako sočne, slatke i niskokalorične (u 100 grama 122 kJ, ili 29 kcal.). Najpoznatiji svjetski kuhari, Francuzi, našli su joj pedesetak načina primjene – uključujući supe, palačinke ili slana i ljuta jela s dinjom, a kod nas se ipak koriste samo kao poslastica i ljetno osvježenje. U 100 grama dinja ima 42 miligrama vitamina C, vitamina grupe B i 17 mikrograma folata, kao i 7 mikrograma vitamina A (naravno, više u narančastim). Imaju i mnoštvo mineralnih soli: kalcijuma 11 miligrama, željeza 0,21 mg%, magnezijuma 11, fosfora 17, kalijuma čitavih 309, a natrijuma svega 9, ima i cinka, bakra, mangana i selena, kao i 10 mg% biljnih hormona – fitosterola.

[umetnime]

Osim ploda, koji je dobar i za izbacivanje viška vode iz organizma, mogu se jesti i osušene koštice dinje, koje se posebno preporučuju bubrežnim bolesnicima s pjeskom. Dinja sadrži veliki procenat vode, skoro 90 procenata, a vrlo malo šećera, oko 10 procenata. Također, sadrži dosta minerala i vitamina. Sto grama dinje ima 29 kalorija, što je svrstava u niskokalorično voće. Sadrži mnogo kalijuma, zbog znatnog sadržaja vitamina A, a budući da nudi i vitamin C, kalcijum, magnezijum, fosfor, biotin i inozitol, dinju treba konzumirati u velikim količinama. Kalijum, koga ima 300 miligramprocenata, pomaže organizmu da se oslobodi viška natrijuma i tako smanjuje povišen krvni pritisak. Naročito su na cijeni ananas dinje, koje su aromatičnog mirisa i slatkog ukusa. Dinja je osvježavajuća, ali i korisna poslastica, koja može da se jede i na početku obroka, i to sa dodatkom malo soli i bibera, što je čini svarljivijom. Jedan svjetski gastronom je govorio da dinju ne treba jesti pošećerenu već pobiberenu i poslije toga popiti čašu dobrog vina.


Ipak budite oprezni ukoliko imate osjetljiv stomak jer dinja može da djeluje nadražajno na stomak. Naime, nakon konzumacije dinje dolazi do rastvaranja digestivnih sokova, pa voda posle dinje može da ubrza varenje i izazove dijareju. Sumpor u dinji može da nadraži sluznicu digestivnih organa. Da bi se ti problemi izbjegli, birajte zrelu dinju i jedite je više puta dnevno u manjim količinama. Za olakšanje varenja, dinja se može obmotati folijom i zapeci 20 minuta u rerni. Zbog svoje niske nutritivne vrijednosti i malog sadržaja ugljenih hidrata, dinja ulazi u sastav mnogih dijeta za mršavljenje. Pored toga, koristi se za pripremanje maski i tonika za čišćenje i osvježavanje lica, kao i za njegu masne kože.

[umetnime]

U nastavku vam donosimo jedan slani recept sa dinjama.
eda6fff3e178338d558013e9e9388423

Salata sa dinjama

Potrebno vam je: 1/2 šolje jogurta, 1/2 šolje light majoneze, 1 kašika nasjcekanog mladog luka, 1 kašika čistog soka od limuna,1/4 kašičice soli, 5 šolja nasjeckanih dinja, 2 ½ šolje kuhanih naseckanih pilećih prsa, 1 krastavac srednje veličine, nasjeckan i 1 šolja zelenog grožđa (prepolovljena zrna).

U većoj posudi sjedinite prvih pet sastojaka, a nakon toga im dodajte ostale. Prijatno!

Šta vi pravite od dinja?

Izvor: narodnilijek.com/lifepressmagazin.com
Foto: gastro24/lepotaizdravlje.rs

“Omladino, budite uporni, radite i učite. Svaki talenat se mora razvijati.”

Esad Džebić se bavi izradom suvenira već deset godina. Naglašava da mu to nije osnovni izvor prihoda već samo hobi kojim se bavi u slobodno vrijeme.

[umetnime]

13563286_10209831101078974_16951492_n

Kad je u pitanju drvo od kojeg izrađuje suvenire, najčešći izbor su mu bukva, javor i lipa. Najlakše ih je pronaći u okruženju gdje živi. S obzirom da ne koristi egzotične vrste drveta, već samo lokalne, odabir drveta ne određuje cijenu proizvoda.
13563478_10209831101198977_2072667128_n
Najčešće izrađuje drvene predmete iz tradicije kraja u kojem živi, kao što su drvene zaprege, mlinovi, kuće, namještaj itd.
13553328_10209831100998972_366798028_n

Esad je svoje proizvode izlagao u okviru sajma trešnje i sajma u Bihaću. Također, svoje proizvode je izlagao i na poljoprivrednom sajmu u Zagrebu. Ističe da je upoznao mnogo ljudi koji se bave sličnim poslovima i da su tom prilikom jedni drugima dali savjete i razmijenili iskustva. Ljudi uglavnom budu zainteresovani za proizvode na sajmovima, a često i kupe koji primjerak.
13566117_10209831101238978_1807276096_n
„Zainteresovanost mladih u pogledu bavljenja ovim poslom je vrlo mala, jer iziskuje strpljivost i upornost, a danas je mlade teško zainteresovati za takvo što. Kad je rad sa drvetom u pitanju, potreban je talenat, ali najveću ulogu imaju rad i učenje, jer se svaki talenat mora razvijati.“

Esad poručuje svima onima koji imaju ambiciju da iz hobija naprave biznis da se povežu sa ljudima koji se već bave ovim poslom, jer takvi jedni drugima međusobno uvijek daju podršku. Ukoliko pojedinac očekuje podršku institucija države, potrebno je da u startu zna da država ne pokazuje neki značajan interes što se saradnje tiče.


13565491_10209831100918970_1942419438_n

Alija Dervišević: “Narod koji zaboravi tradiciju, običaje i kulturu je izgubljen i polahko umire.”

Zanati predstavljaju zaštitni znak stare bosansko-hercegovačke čaršije. U turskom jeziku riječ zanat izvorno znači umjetnost, a njeno osnovno značenje u arapskom jeziku, bilo bi rad, zanimanje, manufaktura, proizvodnja i umjetnički obrt. Samo značenje upućuje da je zanat u stvari i umjetnost i obrt istovremeno.

[umetnime]

U seriji intervjua koju smo pokrenuli prošle godine, predstavili smo vam osobe koje su nas sve oduševile svojom kreativnošću i pozitivnom energijom koja zrači iz njihovih kreacija. Danas vam predstavljamo Aliju Derviševića iz Gračanice, čovjeka koji ulaže ogromnu energiju u promociju upravo takvih vrijednosti. On je sebi dao zadatak da aktivno radi na očuvanju i promociji starih zanata.

„Još kao malo dijete sam radio i igrao se uz djeda koji je bio majstor za izgradnju drvenih kuća. Prije ovog nesretnog rata drvorezbarstvom sam se bavio iz hobija, a poslije sam počeo profesionalno i evo 20 godina radim, zajedno sa svojom porodicom, a naš cilj je da očuvamo stare tradicionalne zanate.
1897814_735991529814913_5041054483223222187_n

Kaže da je razvijanje industrije imalo za posljedicu zatvaranje zanatskih radnji i nažalost većina zanata je otišla u zaborav.

„Narod koji zaboravi tradiciju, običaje i kulturu je izgubljen i polahko umire. Činjenica je da mi danas imamo veliki problem kako oživjeti zanate koji umiru. Bilo bi lijepo da vlast ima malo više sluha i da pomogne onima koji hoće i mogu da rade.“

Nekada su zanati prenošeni porodično sa generacije na generaciju, kakva je situacija danas?

„Moja porodica i ja radimo zajedno i mnoge smo pokušavali podučavati u stručnom smislu. Imam tri sina i oni će mene u budućnosti naslijediti u ovom poslu. Najstariji sin Mustafa je dobro ovladao tehnikom, srednji sin Abdulah još uči, biće i on dobar, a najmlađeg, Muju, ćemo tek da vidimo. Drago mi je što sami pokazuju interesovanje ka zanatu, ne forsiram ih, niti bih. Sami uzimaju alate, kuckaju, gledaju kako mi stariji radimo, baš kao što sam i ja u njihovim godinama.“

Iako cijela priča o bavljenju drvorezbarstvom počinje jako davno, naš sagovornik se rado prisjeća svojih prvih radova i početaka.

„Što se mojih prvih radova tiče, to su uglavnom bili suveniri. Kako bih koji napravio, ostavljao sam ga i kad bih skupio dovoljnu količinu pravio bih izložbe, kako samostalne, tako i neke zajedničke. Tada sam postao član likovnih umjetnika Tuzlanskog Kantona. Kanije sam počeo sa izradom bosanskog rezbarenog namještaja i počeo aktivno pratiti i učestvovati na sajmovima. Ovaj namještaj se radi od plemenitog drveta kao što su orah, trešnja, javor, bukva, hrast, jasen, mahagoni itd.“

Spominje da je na sajmovima vidio mnogo turista koji se dive svim našim, domaćim, proizvodima. Ali bez obzira na divljenje i interesovanje pojedinaca mi nemamo dovoljno stručne radne snage da bi mogli ispoštovati dogovor oko neke veće narudžbe, jer onaj ko naruči želi i kvalitet i da se ne odstupa od prvobitnog dogovora.

Pored izrade namještaja, Alija se bavi i restauracijom namještaja i poručuje svima koji požele komad namještaja za dušu da pozovu sljedeći broj: 061/998-933.
13124652_984668974920568_1088417000591526235_n

“Postite pa ćete biti zdravi”

Ramazan je najznačajniji mjesec u islamskom kalendaru. To je mjesec u kojem je označen početak objave posljednje Allahove Poruke čovječanstvu, Kur’ana časnog, a koji je zaključio i zaokružio poruku vjere do Sudnjega dana. Mjesec ramazan je i mjesec posta, treće praktične, temeljne dužnosti u vjeri. Zahvaljujući upravo postu, koji jača našu duhovnost i snaži našu vjeru u Stvoritelja, mi uspostavljamo kvalitetno drukčiji odnos i prema Kur’anu, kojeg u ovom mjesecu više učimo, studiramo, proučavamo i razmišljamo o njegovim porukama.
o vjernici

U arapskom jeziku korijen riječi “ramazan” je “ramz” što znači “gorjeti”. Za nekoga čiji su tabani izgorjeli na vrelom pustinjskom pjesku kaže se “ramaz”. Poslanik, s.a.v., je rekao da je mjesec ramazan dobio to ime jer u njemu grijesi sagorijevaju. Za vrijeme Poslanikovog života mjesec ramazan su zvali el-merzuk, tj. onaj koji donosi opskrbu. U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla. (Kur’an, Krava, 185.) Našem umetu je dato pet stvari u mjesecu ramazanu, koje nisu date nijednom narodu prije njih: zadah iz usta postača bolji je kod Allaha, dž.š., od mirisa miska, meleci (anđeli) za njih čine istigfar (traže oprost) sve dok se ne omrse, okivaju se u okove prokleti šejtani pa nisu u mogućnosti da se slobodno kreću kao što to čine izvan ovog mjeseca, Allah, dž.š., uljepšava svaki dan Svoj Džennet i govori mu: “Samo što nisu Moji iskreni robovi koje snalaze nevolje i teškoće, ušli u tebe!”, opraštaju im se grijesi zadnju noć! Neko upita: “Je li to Noć Kadra?” Poslanik odgovori: „Ne, jer radnik prima nagradu tek onda kada u potpunosti završi posao!“ (hadis, govor Muhammeda, a.s., prenosi Ebu Hurejre, a bilježi Ahmed)
10515197_659292760821827_7868292407903620637_o-Custom

Ebu Hurejre, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: „Ko posti ramazan vjerujući i nadajući se nagradi, bit će mu oprošteni grijesi koje je prethodno počinio.”

Fascinantan je podatak da mozak nije pod utjecajem posta tako da se ne troši, već, suprotno tome, on biva snažniji. Ista je stvar i sa srcem, čiji rad se tokom posta pospješuje. Za pojedine naučnike post je izvor vitalnosti, jer nema veće blagodeti nego jednom godišnje sebi priuštiti temeljito čišćenje organizma.

Liječnik Anton Sankler tvrdi da se za deset godina podmladi onaj ko posti svake godine. Post koji je islam propisao neophodan je odmor za probavni sistem. U mnogim klinikama širom svijeta savjetujete se post tokom liječenja crijevnih oboljenja, gojaznosti ili pretilosti, dijabetisa, nefritisa (upale bubrega), srčanih oboljenja, artritisa.

Sam svoj ljekar

Post je star koliko i čovječanstvo. Čak je i najpoznatiji “otac naučne medicine” Hipokrat (460.-375.pr. Kr.) iz medicinskih razloga postio i napisao prvo upustvo o obavljanju posta. Svojim pacijentima Hipokrat je savjetovao da umjesto lijekovima dušu i tijelo liječe postom, umjerenom fizičkom aktivnošću i čistim zrakom. Hipokrat je tvrdio da svaki čovjek nosi ljekara u sebi, samo mu treba pomoći pri djelovanju. Prema Hipokratu “Glad je majka zdravlja, pretjerana sitost izvor raznih bolesti. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest.” Osim Hipokrata, postili su i drugi veliki mudraci poput Lao Cea, Pitagore, Platona, Sokrata. Pozitivne učinke posta poznavale su i stare civilizacije: Asirci, Babilonci, Kinezi (Taoisti), Grci, Palestinci i Rimljani, Indijci, Egipćani i drugi.
SetHeight800-Ramadan-Kareem1-1

Uticaj posta na zdravlje

Danas se javlja sve više naučnih radova koji se bave fenomenom posta i pokušavaju objasniti kako čovjek nakon 30 dana ustezanja od hrane i piće postane zdraviji. Američki liječnik Herbert Šelton u svojoj 45 godina dugoj ljekarskoj praksi na Institutu za zdravlje u SAD-u gladovanjem je liječio pacijente. Šelton je objavio knjigu pod nazivom „Post može da vam spasi život“, u kojoj je naveo mnoge koristi od posta. U istoj knjizi Šelton piše:
„Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: hronični ekcem, urtikarija, proširene vene, čir na želucu ili dvanaestopalačnom crijevu, astma, kolitis, artritis, amebna dizenterija, endokarditis, sinuzitis, bronhitis, neuitis, nefritis, akutna i hronična upala slijepog crijeva, fistule, psorijaza, sve vrste digetivnih poremećaja, kamen u uritarnom traktu i u žuči, pelagra, glaukom, izrasline na grudima, epitelion, migrena, acidoza, epilepsija, paraliza, Rajnoova bolest, lokomotorna ataksija… Ovom spisku mogu da se dodaju mnogi drugi poremećaji, a ni tada on ni ne bi bio potpun. Mnogi će reći da je ovo glupost. Drugi će reći da ne postoji lijek za sve bolesti. Svima koji sumnjaju, moramo da kažemo sa svom ozbiljnošću, da su dobro kombinovani i odabrani post i dijeta najbliži ‘liječenju svega’ što je moguće zamisliti.“

Odmor za tijelo i um

Osim Šeltona i brojni drugi naučnici širom svijeta istraživali su kako ramazanski post utiče na zdravlje. Svako od njih na post gleda kao na „operaciju bez noža“. S vjerskog aspekta treba reći da Božiji Poslanik Muhammed, s.a.v.s., direktno ukazuje da važnost posta, te kaže: “Postite, pa ćete biti zdravi!“ Čovjek ne treba biti sklon prejedanju, pretjerivanju u hrani i piću, jer osim što na taj način uništava organizam, stvara plodno tlo za mnoge bolesti i umrtvljuje svoje tijelo. Naučnici su dokazali da jedan dan posta iz tijela otklanja ostatke deset dana, dok bi 36 dana posta bilo dovoljno da se iz organizma uklone svi otrovi koji su se nagomilali tokom cijele godine. Osim što odmara tijelo i um, te otklanja neke tegobe, post ima i mnoge druge pozitivne učinke.
4

Izvor: Hayat/Merjem/domacin.ba

Foto: n-um.com/muslimanski.net/islambosna.ba/

Vehab Halilović: “Kad vam samostalan rad pređe u naviku, smrt vam je manja kazna nego da vam neko taj rad, i pravo na njega, oduzme i zabrani“

Vehab Halilović, mještanin Goduša, se za izradu frula zainteresovao još dok je bio mali dječak. Kaže da je teško kazati kad je potpuno samostalno napravio kompletnu sviralu, s obzirom da je proces usvajanja znanja išao postepeno, ali sa sigurnošću može reći da se to desilo u doba njegovog djetinstva. U to vrijeme su se, kako kaže, mnogi šalili na račun Godušana i govorili kako su oni jedini koji rade pravo, jer ako to ne bi činili, prilikom bušenja, ode frula, a i ruka se može probušiti. Također se sjeća kako se sa dozom humora govorilo da je Goduška tvornica frula i čibuka jedina koja u Drugom svjetskom ratu nije bombardovana.

[umetnime]

„Kako sam rođen u kraju gdje postoji višestoljetna tradicija izrade rukotvorina, pretežno od drveta, i gdje se nalazi jedno dosta veliko Visočko naselje, Goduša, pa prema tome i moja porodica, moglo bi se kazati da sam od rođenja dio svega toga, u početku igrajući se, a kako sam odrastao malo po malo sam usvajao proces izrade, prvo pomažući ocu i starijoj braći, dok nisam počeo samostalno izrađivati, prvo igračke za sebe, a onda i neke rukotvorine namijenjene tržištu, kao na primjer tespih, jednostavniji cigarluk i skraćene sviralice, koje smo zvali pišća. Sa svojih 15 – ak godina počeo sam se ozbiljnije baviti frulama, jer sam ih smatrao najatraktivnijm. To je otprilike i period mog života kada sam je mogao samostalno napraviti. Nažalost, nikad nisam naučio dobro svirati. Zasviram uglavnom toliko da bih je mogao isprobati. Priznajem da je to nešto što mi jako nedostaje, ali, šta je tu je.
thumbnail_vehab2

Za razliku od drugih vrsta rukotvorina, za koje se mogu koristiti sve vrste drveta, ili možda i neki drugi materijal, za svirale je bitno da se prave od tvrdog i kvalitetnog drveta (javor, jasen, šljiva, dud, trešnja). Odabir drveta je veoma važan, jer od njegovog kvaliteta, pored obaveznog perfekcionizma prilikom izrade, zavisi kvalitet zvuka.
Što se tiče vremena potrebnog za izradu jedne frule, Vehab kaže da ga je teško preizno odrediti, jer se uglavnom pravi više komada uporedo. Osim toga to puno ovisi i od toga kakve se frule prave, da li je u pitanju neka obična, kraća, duža, amaterska profesionalna itd. Onih najobičnijih se može napraviti 15 – 20 za jedan dan, dok izrada jedne frule za profesionalnog svirača traje više dana. S obzirom da je profesionalnih frulaša zanemariv broj, a nekim majstorima je to izvor egzistencije, onda se pribjegava izradi frula čija je cijena prihvatljiva za svačiji džep, kako bi se osigurao kakav – takav izvor prihoda. Kad je u pitanju proces izrade, počinje se od komada iscijepanog drveta, koje se, nakon što se isteše ekserom struže na posebno izrađenom strugu koji se pogoni lijevom rukom. Taj stroj se zove “čakrik” (nešto što se okreće). Na istom se stroju vrši bušenje farbanje, brušenje i još neke operacije, da bi se preostali dio posla uradio samo rukama, koristeći razne sitne alatke. Treba napomenuti da kompletan pribor potreban za izradu ovih rukotvorina napravi svako sam sebi, jer osim malog broja alatki, ovaj pribor ne možete naći na tržištu.
thumbnail_vehab6

U Evropi je ručni rad jako cijenjen, a i kod nas se prije od zanata moglo pristojno egzistirati, kakva je situacija danas? Da li su zanati pred izumiranjem u BiH?

„Za razliku od nas, ostatak Europe ima jako razvijenu svijest kad je u pitanju njihova kulturna baština. Znam to iz iskustva, jer stranci koji s vremena na vrijeme dođu kod mene to pokazuju i čude se kako je moguće da država nije poduzela ništa za egzistenciju nečeg ovakvog. Zato se i događa da su neki tradicionalni zanati nestali, a mnogi su pred samim izumiranjem. Zanat godiških majstora, hvala Bogu, još opstaje, ali prvenstveno zahvaljujući ogromnoj ljubavi pojedinaca i njihovoj fanatičnoj želji da ga sačuvaju, a posebno ljubomorno čuvaju arhaični način izrade, koji je tokom više stoljeća gotovo nepromijenjen.“vehab10

Šta bi poručili mladoj osobi, koja trenutno nema posla, a dvoumi se da li da se počne baviti nekim zanatom?

„ S obzirom na veliku nezaposlenost mladih poručio bih im da se okrenu očuvanju starih zanata, pa ako u početku i ne bude velike materijalne koristi zapamtite, važno je da radite. U suprotnom, pojest će vas kladionice i kockarnice. Ko god zaista želi raditi, laže da ne može naći posla. Kad vam samostalan rad pređe u naviku, smrt vam je manja kazna nego da vam neko taj rad i pravo na njega oduzme i zabrani.“
thumbnail_vehab8thumbnail_vehab7

Kalemljenje voća

Kalemljenje voća je način da se divlje voćke oplemene u pitome. Radi se o (vegetativnom) razmnožavanju voćki na način da se prenose osobine fidem – kalema na novu, do tada, obično divlju voćku (podlogu). Kalemljenje je u suštini, prosto, kada čovjek svalada rutinu i uhoda se malo u taj posao. Zapravo, to i nije posao koliko zadovoljstvo.

Osnovni uslovi za uspješno kalemljenje voća

[umetnime]

Najbitniji uslov kalemljenja voća je da se kore podloge i fidem dodiruju na što većoj površini. Zatim, potrebno je da su podloga i fidem – plemka kompatibilne jedna sa drugom (npr. jabuka na divlju jabuku, kruška na divlju krušku ili dunju). Puno je veći procenat primanja kada je podloga – divlja vrsta voća, nego kada se radi o već kalemljenoj pitomoj sorti.


Također, bitno je izabrati odgovarajuću tehniku kalemljenja u pravo vrijeme (npr. kalemljenje na procijep i pod koru u proljeće, a kalemljenje na pup u ljeto). Ništa manje bitno je fizičko stanje fidema i podloge (kržljavost, oštećenost, propupalost). Također bitno je osigurati da između podloge i fidema nema prostora za ulazak vode ili insekata.

Vrijeme kalemljenja voća

[umetnime]

Voće se može kalemiti u toku cijele godine. Kada su u pitanju najraširenije i najjednostavnije tehnike kalemljenja voća, koje se obično izvode za svoje potrebe i u kućnoj radinosti, tj. kalemljenje voća metodama na procijep ili pod koru, tada bi idealno vrijeme za kalemljenje voća bilo:

– trešnje, ašlame, Hruščova i višnje – od kraja januara do kraja marta;

– kruške, šljive, dunje, kajsije, breskve i mušmule – od početka marta do početka aprila;

– jabuke – od sredine marta do sredine maja.

Navedeno vrijeme kalemljenja voća je dato okvirno i isto treba uskladiti s klimom i vremenskim prilikama. S druge strane, kalemljenje na pup se obavlja od kraja maja do kraja septembra, a najbolje ga je obaviti u augustu. Ovo je najefikasniji način kalemljenja za rasadničku proizvodnju.

Vremenski uslovi za kalemljenje

Najbolje je voće kalemiti po oblačnom vremenu (kad je “omorina”, što bi narod rekao) i kad ima relativno povišen procenat vlažnosti u vazduhu. Treba izbjegavati kalemljenje po kiši, prejakom suncu (preko 20 °C), na temperaturi ispod nule, te po jakom i toplom vjetru. Idealna temperatura za kalemljenje bi bila ona između +5 do +10 stepeni °C.

Tehnike (vrste) kalemljenja voća

Kad su u pitanju tehnike kalemljenja voća, ima ih više, a najpoznatije su: kalemljenje na (budni i spavajući) pup, na list, na konus, pod koru, na procijep i tzv. engleski spoj. Za rasadničku proizvodnju je najbolje kalemljenje “na pup”. Međutim, ako čovjek vrši kalemljenje za vlastite potrebe i direktno u voćnjacima, kalemljenje na procijep je daleko najefikasnije. Kalemljenje na pup je također efikasno, ali s obzirom da se radi o niskom kalemljenju (10 – 20 cm od zemlje) čak i ako se voćka primi, postoji opasnost da dođe do oštećenja kalema od strane životinja, ptica i ljudi (prilikom košenja trave). Tako da je za kalemljenje direktno u voćnjacima, najbolje kalemljenje na procijep ili pod koru i to na visini 0,70 -1,5 m podloge od zemlje, tako da su manje šanse da se kalem pokosi ili na drugi način ošteti od strane ljudi ili da ga ptice i životinje slome ili “obrste”. Način kalemljenja najčešće zavisi od debljine podloge. Za sve podloge debljine 1,5 – 0 cm i više najbolja metoda je kalemljenje na procijep, dok je za kalemljenje na podloge tanje od 1,5 cm najbolje koristiti metode kalemljenja pod koru ili na pup.
14011920291643

Postupak kalemljenja

Kalemljenje na procijep se vrši na način da se grančica kalemljene plemenite sorte voća usadi u tijelo divlje voćke, koju nazivamo podloga, a koja je prethodno skraćena testerom i poravnata skalperom ili nožem i nakon toga rascijepljena kroz sredinu nožem kako bi se napravio prostor za kalem. Obično se dva kalema usade u rascijepljenu podlogu sa strana nastale šupljine tako da dođe kora na koru kalema i podloge.

Znači, za kalemljenje voća potrebna je divlja voćka i barem 1 grančica odrezana sa neke od već okalemljenih voćki. Kao podloga se mogu koristiti i određene pitome sorte voća. Grančice sa najmanje jednim, a optimalno sa 3 ili 4 pupa je najbolje odrezati neposredno pred kalemljenje voća. Pupoljci ne bi trebali biti u fazi listanja, tj. u odmaklom stadijumu pupanja.

U podlogu usadimo 1 – 4 kalema (grančice) u zavisnosti od debljine stabla podloge, a ako podloga ima više grana kalemljenje možemo izvesti na svakoj od grana.
2-2069

Sama tehnika kalemljenja se izvodi na sljedeći način:

Prvo treba pripremiti podlogu za kalemljenje. Podloga se očisti od svih bočnih grančica i lišća od zemlje do mjesta predviđenog za kalemljenje (obično jedan metar visine od zemlje). Zatim se makazama (ako je podloga tanja) ili testerom, ako je podloga deblja, izvrši skraćivanje podloge. Zatim se oštrim skalperom poravna gornji dio podloge i rascijepi kroz sredinu nožem.

Nakon toga se u rascijepljenu šupljinu (u sredinu) ubaci mali drveni klin koji održava širinu šupljine dok vi pripremate i uštimavate kaleme u podlogu. Kaleme (sa 3-6 pupoljaka) pripremite u obliku klina oštrim sklaperom ili nožem, na način da dijelovi koji se usađuju u podlogu budu što duži i što veće površine kore i iste (1,2 ili četiri – zavisno od debljine podloge) usadite u podlogu na način da dođe kora na koru, tj. da kora kalema bude poravnata sa korom podloge. Nakon toga izolir trakom čvrsto stegnete kalem i umotate ga na način da popunite sve praznine. Nakon toga uzmite dvije grančice dužine do 30 cm i zalijepite ih uz podlogu kalema na način da budu par centimetara više od fidema i na taj način ga štite od fizičkih udara i ptica koje slete na kalem. Preko tih zaštitinih grančica prebacite običnu najlon kesu, pažljivo da se ne ošteti fidem, i stegnite je i zavežeite oko podloge kalema, tako da vazduh ne bi ulazio i kako bi ista štitila fidem od mraza, prevelike suše, insekata i fizičkih udara.

Uz kalem (posebno ako je vjetrovito vreme) zasadite bar jedan zaštitni kolac koji će svojom visinom nadmašivati kalem. Kod kalemljenja osetljivijih sorti voća (poput breskve i kajsije) potrebno je uzeti što manji kalem sa najviše 3 – 4 pupa. Za kalemljenje na pup, kaleme treba skidati neposredno pred kalemljenje i sa njih skinuti lišće.

Kalemljenje na pup se može vršiti u junu na budni pup, a u augustu i septembru na spavajući pup. Pri junskom kalemljenju pup kreće odmah čim se primi, zbog čega se ovo kalemljenje naziva i kalemljenje na budni pup, dok pri kalemljenju u augustu i septembru pup sraste sa podlogom i ostaje u spavajućem stanju do sljedećeg proljeća, zbog čega je ovo kalemljenje naziva i kalemljenje na spavajući pup.

Na očišćenom dijelu podloge, 10 – 20 cm od zemlje, napravi se uzdužni presjek oko 3 – 4 cm i poprečni oko 1 – 2 cm u obliku slova T. Tupom stranom noža se odvoji kora od drveta. U drugu ruku se uzme kalem i oštrim nožem se na 1,5 cm ispod osnove pup zasječe i polahko skida pupoljak sa korom i jednim tanjim slojem drveta do 1 – 2 cm iznad pupoljka. Skinuti pup se drži za peteljku i brzo uvlači pod koru. Ukoliko je dužina kore veća i ne ulazi u napravljeni presjek na podlozi, onda se višak kore odsječe da bi pup dobro nalegao na drvo. Stavljeni pup se uveže 1 – 2 cm iznad i oko 2 – 3 cm ispod pupoljka gumicama ili izolir trakom.
keb142

Kompatibilnost podloge i kalema za pojedine vrste voća

Da bi se voćka primila, mora podloga biti kompatibilna (podudarna) s kalemom. Najbolje je kalemiti istu vrstu voća na istu divlju vrstu voća kao podlogu, odnosno jabuku na divlju jabuku ili krušku na divlju krušku. Dakle, u principu, podloga bi trebala biti od iste vrste kao i kalem, međutim, moguće je kalemljenje voća i na druge srodne vrste.

Kruška se može kalemiti na divlju (i pitomu) krušku, jabuku, rezdeliju, dunju i trn (glog). Kajsija na domaće sorte pitomih i divljih šljiva, rezdeliju i Seftel. Šljiva na domaće i divlje sorte šljiva i na rezdeliju. Jabuka na divlje (i pitome) vrste jabuke, na krušku, dunju i na trn (glog). Dunja na divlju dunju. Mušmula na dunju, divlju krušku, trn (glog), oskorušu i brekinju. Breskva i nektarina na divlju breskvu, šljivu, Seftel, badem i rezdeliju.Višnja na divlju trešnju i divlju višnju (magrivu). Trešnja (ašlama) i Hruščova na divlju trešnju ili divlju višnju. Rezdelije na šljivu. Badem na breskvu, kajsiju ili Seftel. Orah na orah, Kivi na divlju vinovu lozu, itd.

Na jednom stablu, tj. na istoj podlozi može se okalemiti i više vrsta voća, npr. višnja, trešnja i Hruščova na (istu) divlju trešnju; kajsija, šljiva i breskva na stablo iste divlje šljive; mušmula i kruška na dunju ili divlju krušku, itd. Također, moguće je okalemiti i više različitih vrsta npr. šljive na istom stablu divlje šljive.

Alat i sredstva za kalemljenje

Od alata i sredstava za kalemljenje potrebno vam je sljedeće: oštar nož, skalper, mali drveni klin, makaze za drvo, mala testera za drvo i izolir traka.

Vezivanje kalem-grančice i podloge kod kalamljenja vrši se s ciljem učvršćivanja kalema i podloge na spojnom mestu . Kao sredstvo za navedeno učvršćivanje, omotavanje i zaštitu kalema može se koristiti: voćarski kalem vosak (topli ili hladni), pčelinji vosak, smola za kalemljenje, guma za kalemljenje, kravlja balega, kravlji loj, glina (zemlja) i izolir traka. Za kalemljenje je najbolje koristiti izolir traku iz više razloga: najbrže je njom kalemiti, najčistije i najefisikasnije, jer hermetički zatvori i popuni prostor između podloge i kalema, tako da uopšte ne dozvoljava ulazak vazduha, vode ili insekata.

Guma za kalemljenje također ima niz prednosti (kalem može lakše disati, guma se sama raspadne kad odigra svoju ulogu, obično je crne boje što doprinosi većem upijanju svetlosti od strane kalema, itd.). S druge strane izolir traka ima tu manu što se nakon primanja kalema neće sama raspasti, pa ako se ne ukloni na vrijeme, zna se desiti da kako kalem raste i deblja da se izolir traka ne širi već se ureže u kalem, pa nije rijetkost da se onda za vrijeme jačeg vjetra baš oni najbolje izrasli kalemi jednostavno polome zbog izolir trake koja ih je bukvalno prerezala.

Rezime:

Dakle, potrebno je uzeti dvije grane približno jednakog obima, i obje zasjeći ukoso, tako da usjek bude oko 2-3 cm dugačak.Jedna grana treba da bude otkinuta od stabla makazama za voće, a druga samo pri vrhu, tako da ostane na stablu. Kaleme treba uklopiti tako da grana, kada se kalemi spoje, ne mijenja širinu. Dakle, da kora jedne grane bude spojena sa korom druge. Kaleme je potrebno zalijepiti izolir trakom nakon što premaže kalem – voskom po spoju. Na deblju granu se kalemi manja, uža i tanja grana.To je obično mladica. Najbitnije u svemu je da se kore spoje, jer se tako jedino može primiti kalem. Kada se na spoj stavi tanak sloj voska, kalem se zaštiti glinom. Poslije se to zavije najlonom, može i dijelom obične najlonske kese. Kalem bi se trebao primiti za dvadesetak dana. Treba imati na umu da se ne može kalemiti svaka vrsta na neku drugu. Krušku je, recimo, dobro kalemiti na jabuku, mada može i jabuka na krušku. Ali, šljiva, recimo, na jabuku i krušku ne ide. Pokušavajte, eksperimentišite…Kalemljenje-voca-3

Kalemljenje-voca-1

Kalemljenje trešnje na podlogu višnje

Ova vrsta kalemljenja može biti učinjena na bilo kojoj vrsti nasada iz roda “ruža” u vrijeme hibernacije i ostalog drveća u vrijeme, bilo listanja ili hibernacije u vrijeme kalemljenja, tj. od polovine do kraja zime. Ovu metodu možete koristiti i kod badema, breskve, šljive, trešnje, višnje, dunje, mušmule, kajsije, jabuka, kivija, kruške, pistača, nashi kruške i mediteranskog šipka.

Prvo se „domaćin“ odreže makazama na željenu visinu, u skladu sa visinom kalemljene sadnice koju želimo da postignemo.
9c404bc5

Uzdužno rasjećemo podlogu u koju ćemo staviti kalem. Dubina zasjeka treba da je 10 do 15 cm i zavisi od debljine podloge za kalemljenje (što je podloga deblja to dublje mora biti zasjećena).
0592ad17

Razdvojimo podlogu u obliku slova V kako bismo mogli ubaciti plemku (kalem). Najvažnije je da se podloga i plemka potpuno poklapaju (da su potpuno iste debljine) i potom zasjećemo kalem na potpuno istu dubinu (oblik) kao što je podloga.
86aa1bc6

Ovo je slika kalema sa strane koja se u potpunosti poklapa sa podlogom.
194c665e

Treba nastojati da uklapanje kalema u podlogu bude što je moguće više odgovarajuće i po dubini i po širini.
e3f4ab1d

Potrebno je učvrsitit spoj. Također je potrebno kompletan kalem hermetički zatvoriti kako bi se u potpunosti spriječila dehidracija.
0c347297
Rezultat nakon pedeset dana.ž


f57f304b

Izvor: domacin.ba/bastovanstvo.rs
Foto: sveovinu.com/sbplus.hr/bastovanstvo.rs/seoskiposlovi.com/poloinfo.com