Niske temperature i visoka vlažnost zemljišta pogoduju žućenju listova luka

Biljke crvenog luka i češnjaka su krajem zime i početkom proljeća vrlo osjetljive. Vrlo često na ozimim lukovima u ovom periodu primjećujemo simptome žućenja i propadanja listova. Ovi simptomi mogu biti izazvani promjenom uvjeta, pojavom bolesti ili napadom štetnika. Rezultat žućenja listova luka može biti smanjen rast i prinos, ali i potpuno propadanje biljaka.

Nakon otapanja snijega biljke ozimog luka su ostale nezaštićene, a uslijed variranja dnevne i noćne temperature listovi postaju žuto obojeni. Zbog kiše zemlja je prevlažna što još više pospješuje pojavu žutila na listovima. Kombinacija ova dva faktora rezultira gušenjem korijena i smanjenim usvajanjem hraniva.

Kako bi se usjev luka što brže oporavio potrebno ga je prihraniti, a s rastom temperature i luk se oporavlja od pojave žutila.

Simptomi mnogih bolesti započinju pojavom žućenja listova luka, jer je luk osjetljiv na bolesti, posebno u uvjetima povišene vlažnosti zemljišta i niske temperature. Najčešće se na luku javljaju plamenjačahrđa i trulež luka.


Plamenjača luka

Plamenjača luka je najčešće oboljenje luka koje se brzo širi. Bolest se javlja na crvenom luku, češnjaku, poriluku i luku vlascu. Prvi simptomi se uočavaju na listovima, a u povoljnim uvjetima simptomi se šire i na lukovicu. Simptomi na listovima su najbolje vidljivi u jutarnjim satima kada se zbog vlage na listovima formira tamna prevlaka. Listovi se savijaju, gube boju i tijekom vremena se suše. Optimalni uvjeti za razvoj bolesti je temperatura do 10°C uz povišenu vlažnost. Spore gljivice se šire pomoću vjetra i zbog toga je potrebna veća udaljenost parcela pod lukom.

Kako bi spriječili širenje ovog oboljenja potrebno je barem jednom tijekom tjedna pregledati usjev luka. Ukoliko su uvjeti optimalni pregled obaviti češće.

Hrđa luka

Hrđa luka se najčešće javlja kada je proljeće kišno i vlažno tijekom dužeg perioda. Najčešće se javlja na češnjaku i poriluku. Simptomi se javljaju na listovima luka u vidu hrđavih pjegica koje kasnije pocrne. Bolest se brzo širi. Napadnuti listovi se suše što umanjuje prinos. Spore se prenose vjetrom, kišnim kapima i preko insekata.

Pojavi i širenju hrđe luka pogoduje i pretjerana gnojidba dušičnim gnojivima. Kod viška dušika u ishrani slabi mehanička struktura listova, oni su mekši i gljivica lakše prodire u tkivo lista.

Trulež luka

Trulež luka izazivaju brojne gljivice, a za sve je zajedničko da izazivaju oboljenje koje se može pojaviti u bilo kojem razvojnom stadiju luka, ali i tijekom skladištenja. Simptomi se najčešće manifestiraju vodenastim pjegama u području vrata. Vrlo često pojava ovog oboljenja prođe neprimjećeno i do razvoja bolesti dolazi tek na uskladištenim glavicama luka.

Bolje spriječiti nego liječiti

Najvažnije mjere borbe protiv ovih bolesti su preventivne mjere:

  • kod sjetve odabrati otporne sorte,
  • obratiti pažnju na gnojidbu – ne pretjerivati s dušičnim gnojivima,
  • drenirati zemljište – kopati kanale okolo gredica na kojima sadimo luk,
  • uklanjati zaostale glavice iz vrta i samonikle lukove,
  • ne saditi lukove na isto mjesto najmanje  4 godine.

Preventivno se poslije svake kiše usjev luka može tretirati pripravkom od mlijeka i sode bikarbone u koji smo dodali malo deterdženta za pranje suđa.

Ako je došlo do pojave oboljenja u zaštiti lukova se odlično pokazao pripravak od listova hrena.

Lukova muha

Napad štetnika također može dovesti do žućenja listova. Vrlo često kao rezultat napada lukove muhe možemo vidjeti žute listove.

U zaštiti od lukove muhe koriste se biljke i tvari koje se odlikuju jakim mirisom. U zaštiti luka nabolje se pokazao pepeo, pelin, duhan i paprika samljeveni u prah, rajčica, maslačak, ružmarin, menta, četinjače i mnoge druge biljke.

 

Izvor: savjetnici.info

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *