Tag Archives: adela kukić

Porodica Kadić – čuvari bosanskohercegovačke tradicije

Porodica Kadić njeguje tradiciju ovih prostora izradom unikatnih suvenira sa bosanskim motivima koristeći dekorativne primjere od prirodnih materijala koji potiču iz bogate i duge bosanskohercegovačke tradicije. Više o samoj izradi, kao i iskustvima rekao nam je Amar Kadić koji i nakon završetka fakulteta, koji privodi kraju, planira nastaviti raditi ovu djelatnost. Njegov interes za obradu drveta kreće već od malih nogu kada je, kao mali dječak, svoje vrijeme provodio sa babom u stolarskoj radionici. Kaže da je babo iskusan stolar, dok mama ima više sklonosti ka umjetnosti, a on je, uz talenat i naporan rad, to dvoje iskombinovao i vremenom usavršio. Vidjevši da u ponudi dominiraju suveniri iz drugih zemalja, odlučio je svojoj okolini ponuditi originalan i kvalitetan suvenir koji će imati svoju namjenu i svoju priču. Izadom unikata sa bosanskim motivima, koji potiču iz naše duhe i bogate prošlosti, porodica Kadić čuva i njeguje tradiciju ovih prostora.

[umetnime]

Rade sa raznim vrstama drveta, ali najviše koriste jasen i javor. Za obradu drveta koriste ručne mašine sa kojima obrađuju i dorađuju svoje radove. Svakom unikatu se posveti posebna pažnja i svaki se izrađuje zasebno. S obzirom da postoje procedure farbanja i sušenja, jedan dan aktivnog rada je dovoljan da se izradi jedan prosječan rad. Važno je napomenuti da su boje, koje Kadići koriste pri finalnoj obradi, ekološke, a lakovi su na vodenoj bazi. 10606375_790675860953999_3078706314511377305_n

Najtraženiji proizvodi su bosanska kanata i bosanski pendžer, koji osim dekorativne imaju i praktičnu primjenu, mogu se koristiti kao kutija za smještaj ključeva. Amar kaže da je kupcima zanimljivo sve što se veže za prošlost, tradiciju i kulturu ovih prostora, te sa sigurnošću može reći da su njihovi unikati otišli širom Evrope, pa i svijeta. Također izrađuju suvenire sa motivima i posvetama po želji kupca. Bez obzira na to da li su mušterije domaće ili iz dijaspore iskustva su pozitivna jer su mušterije prepoznale, i cijene, rad, kvalitet i originalnost te se lahko odlučuju za kupovinu proizvoda.
„Obišli smo čitavu našu lijepu BiH učestvujući na sajmovima izložbeno-prodajnog karaktera i mislim da smo stvorili jedan brend jer smo prepoznatljivii sa našim radovima .

“Iznimno mi je drago kad vidim sretne i zadovoljne kupce koji se vraćaju ili naručuju nešto za svoju dušu ili da obraduju sebi dragu osobu.”

Onima koji se bave sličnom djelatnošću, ili možda imaju u planu pokretanje biznisa ove vrste, Amar poručuje da sreća pomaže samo ponekad, ali rad uvijek. Ako radite nešto sa ljubavlju, uspjeh će sigurno doći, samo se mora malo pričekati.

Ukoliko ste zainteresovani za neki od unikata porodice Kadić sve informacije možete dobiti na brojeve 062/242-533 i 061/ 825-948. Također, njihov rad možete pratiti i na fb-u pod nazivom Unikatni ručni radovi „KADIĆ“.

 

 

Midhat Mido Hodžić: “Kako se proširuje znanje – proširuje se i pčelinjak”

Jučer, u 11:00 sati, otvoren je Sajam pčelarstva u organizaciji Općine Novi Grad i Udruženja pčelara KS u Bosanskoj tržnici na Dobrinji. Na sajmu će oko 30 izlagača predstaviti svoje proizvode na bazi meda, kao što su polen i mliječ, ali i ljekovito bilje.

Na jednom od štandova, gospođa Milanka Batinić, inače dipl.ing.tehnologije, je izlagala svoje proizvode. Kaže da je ovo bila uspješna godina i sa zadovoljstvom nam je predstavila neke od svojih proizvoda. Pčelinski centar „Batinić“ u ponudi ima čak 72 artikla, od meda, preko raznoraznih krema do biljnih kapi i ulja.

mido
Dobitnik najviših priznanja na sajmu pčelinjih proizvoda u Tokiju

Jedan od izlagača na sajmu je i pčelar Midhat Mido Hodžić, dobitnik najviših priznanja na sajmu pčelinjih proizvoda u Tokiju, gdje je po prvi put na jednom ovako prestižnom takmičenju prestavljao Bosnu i Hercegovinu. Osim toga, na ovogodišnjem 13. Bee fest sajmu osvojio je zlatnu medalju za bagremov med, dok je srebrenom medaljom nagrađen za kvalitet meda u kategoriji planinska livada i medljika. Pčelarstvom se bavi od malih nogu. Kaže da mu je ovo jedini izvor prihoda, a sve zavisi od godine, koliko je rodna. Od jedne košnice se može dobiti oko 15 kg meda. Cijene meda se kreću od 15 do 18 KM, a u asortimanu njegovih proizvoda mogu se naći planinski, livadski, bagremov i šumski med, propolis, polen i matična mliječ. Također, kaže da mnogi iskusni pčelari svoje iskustvo rado prenose na mlađe generacije i pomažu im u početnim koracima koji se tiču bavljenja ovom djelatnošću. Najbitnije je da osoba utvrdi da nije alergična na pčele, nakon toga je potrebno imati ljubav prema pčelama i za početak se upisati u školu pčelarstva. Kako se proširuje znanje – proširuje se i pčelinjak. Ističe da se lokacija bira shodno uslovima, mada je najbolje izabrati onu na kojoj će pčele biti zaštićene od vjetra i vode.

Ako niste posjetili sajam, toplo preporučujemo da to učinite. Štandovi će biti izloženi do 30. oktobra, od 08:00 do 20:00 sati u Bosanskoj tržnici na Dobrinji.

 

Foto: domacin.ba/Novi Grad Sarajevo

Domaćinske špagete za nedjeljni ručak

Kao prijedlog za nedjeljni ručak prenosimo vam jedan nesvakidašnji recept.

Sastojci:

300 gr. špageta,  2 jajeta,  2 kašike otopljenog maslaca,  100 gr. parmezana,  250 gr. rikota sira,  250 gr. mocarele,  400 gr. junećeg mljevenog mesa,  1 crni luk,  1 paprika,  3 čehna bijelog luka,  400 gr. paradajz pelata,  1 kašika paradajz koncetrata,  1-2 kašičice šećera,  bosiljak,  ruzmarin,  origano,  mješavina suhog začina, biber i maslinovo ulje.

Priprema:

Luk isjeckajte i propržite u dubljoj tavi sa malo maslinovog ulja, pa mu dodajte na kockice isjeckanu papriku i dinstajte par minuta. Nakon što izdinstate, dodajte mljeveno meso, suhi začin, začinsko bilje i bijeli luk. Kada je meso gotovo dodajte pelat iz konzerve, koncentrat paradajza, malo vode i šećer, pa zajedno dinstajte oko 20 minuta. Skuhajte špagete i ocijedite ih, pa dodajte maslac, umućena jaja i pola količine parmezana. Podmažite manji pleh i u njega istresite pripremljene špagete. Poravnajte ih i uzdignite uz rub modle kao kad stavljate tijesto za pitu. Špagete premažite sa rikota sirom i preko njega pospite 100 grama rendane mocarele. Zatim dodajte meso u umaku i odozgo pospite ostatkom parmezana i mocarele i začinskim biljem. Pecite u rerni zagrijanoj na 220 stepeni oko 20 minuta. Prijatno!

blic.rs/Adela Kukić/domacin.ba

Promijeni statistiku – ne budi dio nje; oktobar – Međunarodni mjesec borbe protiv raka dojke

Oktobar se obilježava kao Međunarodni mjesec borbe protiv raka dojke. Po statistikama svaka osma žena oboljeva od raka dojke. U BiH nema tačnih podataka o broju oboljelih, međutim, nezvanična statistika je pokazala  da od oko 1.300 novootkrivenih slučajeva, 500 biva završeno smrtnim ishodom. Karcinom dojke je jedno je od najčešćih malignih oboljenja kod žena u BiH, a ako se otkrije u ranoj fazi procenat izlječenja je visok.

Američka nutricionistica dr. Mary Flynn sastavila je popis namirnica koje provjereno pomažu u  borbi protiv raka dojke. Nakon godina istraživanja pokazalao se da je ova dijeta jednako učinkovita za zdrave žene koje žele smanjiti rizik od ove opasne bolesti, kao i za žene koje se od nje oporavljaju. Ono što sigurno svakog zanima jest da li ova dijeta doista djeluje – nedavno istraživanje je otkrilo da su pomoću ove dijete žene uspjele smanjiti težinu, a i njihovi biomarkeri raka su se poboljšali.

Meso

Prema preporuci dr. Mary trebalio bi izbjegavati meso, uključujući ribu i morske plodove. Iako ga ne smatra lošim, prema njenim riječima meso nema antikancerogeno djelovanje koje je u ovom slučaju nužno. Ukoliko se ipak odlučite jesti meso, preporučuje se do 370 grama mesa peradi ili morskih plodova sedmično. Polovina te količine se može jednom sedmično zamijeniti ostalim vrstama mesa – govedinom, janjetinom.

Maslinovo ulje

Maslinovo ulje je vrlo bitan sastojak u borbi protiv raka dojke. Njime možete lahko zamijeniti ostale puno štetnije masnoće, a bogato je antioksidansima i vitaminom E. Osim toga, maslinovo ulje usporava probavu i na taj način smanjuje glad između obroka.

Cjelovite žitarice

Bitne su jer sadrže vlakna koja pomažu u regulisanju tjelesne težine i smanjuju razinu esttrogena u krvi, te tako umanjuju rizik od oboljenja od raka.

Povrće

Povrće je bogato sastojcima koji se uspješno bore protiv raka . Povrće dosta zdravih sastojaka gubi tijekom same pripreme, te se preporučuje da se što manje termički obrađuje ili da se prokuha u maslinovom ulju.

Voće

Prema peporuci dr. Voće treba ograničiti na tri porcije dnevno jer većina sadrži dosta ugljikohidrata, što ih čini prepunim kalorija. Prema ovoj dijeti trebali biste biti skloniji voću tamnije boje – što je boja tamnija voće je bogatije karotenoidima, a time i bolje za vas.

Mliječni proizvodi i jaja

Unos mlijeka, sira i jaja trebao bi biti ograničen na dva puta dnevno. Naime, ovim namirnicama možete unijeti dosta kalorija, a da ne unesete potrebne nutrijente. Mlijeko može povećati rizik od raka, pa se preporučuje njegova zamjena sojinim mlijekom koje sadrži antikancerogene tvari. Konzumacija jaja se preporučuje jer povećava razinu aminokiselina, vitamina i minerala.

Pored konzumiranja navedenih namirnica, poseban akcenat stavljamo na samopregled kao jedan od bitnijih vidova prevencije.

tportal.hr/Adela Kukić/domaćin.ba

Sa novim idejama približiti psihologiju običnom građaninu

Sinoć (28.09.2015) je upriličeno otvorenje Prvog Festivala psihologije na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu. U okviru festivala, koji će trajati četiri dana, bit će organizovane razne radionice i panel diskusije. Festival je financijski podržala jedino općina Ilidža i organizatori su ovu priliku iskoristili da se zahvale načelniku te općine, Senaidu Memiću. Također, riječi zahvale su upućene i IUS-u, Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja i Zavodu za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica“. Posjetiocima se obratio i Ismet Dizdarević, osnivač i prvi predsjednik Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu, koji je, između ostalog, rekao da mu je izuzetno drago da su organizatori predstavili nove ideje i da se razmišlja o onome što će doći. Pod „novim idejama“ se posebno aludira na Okrugli stol, koji će biti održan na IUS-u, u srijedu u 12:00 sati, sa temom „Psihologija između menadžmenta i zakona: Upravljajnje ljudskim potencijalima u državnoj službi“. Na kraju  druženja posjetioci su imali priliku vidjeti izložbu dječijih radova Zavoda za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica“.

U naredna četiri dana svi posjetioci Festivala psihologije moći će učestvovati u interaktivnim radionicama i imat će mogućnost da postavljaju pitanja i učestvuju u raznim diskusijama. Raspon tema je raznolik, od psihoterapije, mentalnog zdravlja, školstva, roditeljstva, nezaposlenosti i državnih reformi i idealna su prilika za razmjenu znanja i iskustava. Cilj ovog festivala je da informiše javnost o teorijskim i praktičnim primjenama psihologije i prva je aktivnost te vrste u Bosni i Hercegovini.

Novinar: Adela Kukić

Poljoprivreda je izvrsna grana za samozapošljavanje

Oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja je posebno zahtjevna, dosta je široka i obuhvata brojnu problematiku.  O trenutnom stanju bh. poljoprivrede razgovarali smo sa gospodinom Anelom Šuvalićem, poljoprivrednikom iz Brčkog. Između ostalog, govorio je i o svom dosadašnjem napretku, podršci poljoprivrednicima od strane države, kao i o svijesti kupaca, ali i o načinu rješavanja problema u ovoj oblasti.

 

trešnjeKoliko kultura uzgajate i na kojoj površini?

Moja uža specijalnost je voćarstvo. Trenutno pod zasadima voća posjedujem oko 55 000 m2. Najviše u posjedu imam: šljive, trešnje, jabuke, kajsije, breskve, nektarine i par stabala oraha. Sve ukupno blizu 8000 stabala.

Kako izgleda jedan Vaš radni dan, da li poslove obavljate rutinski ili svaki dan donosi nove izazove?

Svaki dan donosi nove izazove. U poljoprivredi nema rutine , puno parametara mora da se prati i da se reaguje na najprihvatljivi način, a to je, da se sa što manje troškova postigne solidan kvalitet i zdravstveno ispravan proizvod. Ipak, naše tržište ne može podnijeti puni tretman i tretiranje jer kupovna moć je takva. Svi se prilagođavamo tržištu i naravno rentabilnosti.bbreskve

Mislite li da je svijest potrošača na nivou na kojem bi trebala biti?

Tu smo šareni, ima sugrađana koji su svjesni šta znači kupiti domaći proizvod i kakav doprinos to daje jačanju privrede i ekonomije države. Nažalost, čini mi se da većina nije svjesna. Ono što sam ja iskusio kroz desetogodišnji rad i uvidio je ogromno nepovjerenje prema domaćem od strane kupaca. Po mom mišljenju, tu treba država da stane iza nas, da nam omogući da svoje proizvode standardizujemo i onda zajednički zastupimo na tržistu. Tada bi se otklonile sumnje u kvalitet i građani bi bolje prihvatali domaće proizvode, a također, bili bi i bolje informisani šta kupuju. Ovako smo prepušteni sami sebi i moramo da se borimo s uvoznim lobijem koji svojim cijenama ruše sve, a nas dovode do granice opstanka.

Svjedoci smo da je konvencionalno voće i povrće tretirano sa cijelim spektrom hemikalija, od herbicida, pesticida, fungicida do onih koje održavaju namirnice „svježima“ i osiguravaju duže stajanje na policama, privlačan sjaj, ljepšu boju i sl. To je postalo nešto standardno dok se za prirodno uzgojenu hranu mora izdvojiti duplo više novca i truda. Mislite li da da se više pažnje obraća na kvalitet ili kvantitet prilikom kupovine?

“Nije zlato sve što sija”, toliko o ljepoti i izgledu. Građani BiH su u oskudici i puno više gledaju na cijenu. Polažu više na kvantitet jer su prisiljeni, s time da kvalitet ne ostupa previše. Poređenja radi, šljiva koja prerodi je samo sitnijeg ploda tako isto i breskva, kajsija, jabuka i sve drugo voće, a sve nutritivne vrijednosti su iste. Da bi se postigla veća krupnoća mora se puno više uložiti hemije pa vi sami procijenite šta je kvalitetnije.

Da li imate podršku države?

Podrška države postoji ali je nedovoljna; nemamo snage da se borimo s dampingom i nekontrolisanim uvozom. Tu država može puno da nam pomogne, ne samo finansijski nego organizaciono obukom i usavršavanjem. Povoljnim kreditnim linijama za investiranje, kao i uvođenjem novih naučnih dostignuća u poljoprivrednu proizvodnju. Tu nema potrebe previše izmišljati samo treba primijeniti najbolju svjetsku praksu.

Kakvi su Vam planovi za budućnost?

Zbog visokih ulaganja, a male profitabilnosti je otežano. U narednom periodu planovi su da se ulaže u rashladne smještajne kapacitete i u prerađivačke linije. Trenutno se proizvodi samo pekmez od jabuka koji je, može se reći trajni proizvod. Sa tradicionalnom tehnologijom dobije se proizvod koji je izuzetnog kvaliteta, kako organoleptičkog tako i nutritivnog.

Na koji način motivisati mlađe generacije da se bave poljoprivredom?

Svjedoci smo da je u poljoprivredi teško stanje i trenutno je motivisati mladog čovjeka da se bavi poljoprivredom izuzetno teško. Moje mišljenje je da se mora znati šta čeka tog mladog poljoprivrednika, da on zna i ima sigurnost da će ono što proizvede i prodati i moći živjeti od tog svog rada. Iskreno, kada sam se počeo ovim baviti nije mi bilo pretjetrano drago, ali sada ne bih ništa drugo radio. Nije jednostavno ali je ugodno. Krenuo sam direktno u voćarstvo i nije mi bilo lahko, ali sada je puno bolje. Mlađim generacijama bih poručio da je bolje raditi i živjeti od svog rada, a kada si u poslu budu i uspješne godine gdje se fino zaradi i dobro napreduje.breskve

Kakvu bi poruku poslali potrošačima?

Zamolio bih sve potrošače da obrate pažnju kada svoj novac troše da dobro pogledaju šta kupuju i kome svoj novac daju. Kupovinom domaćeg potpomažu, ne samo državu nego i pojedinca, možda svog komšiju, rođaka, prijatelja… Time prave novo radno mjesto, razvijaju privredu i poboljšavaju životni standard svakog građanina BiH, uključujući i njega samog.