fbpx

Hasan Keranović rođen je u mjestu Ponjevići, Općina Cazin, a završio je srednju trgovačku školu. Veliku pažnju i trud posvetio je bosanskohercegovačkoj tradiciji.

Da li možete našim čitaocima objasniti čime se Vi ustvari bavite i odkud baš interes za tim?

[umetnime]

“Kada sam sagledao kako drugi čuvaju svoje adete, starine i običaje, i u meni rodila velika želja i volja da i ja sakupljam starine i da pokušam sačuvati ovo tradicije što nam je ostalo.“

Ima još onih koji se brinu o očuvanju tradicije: veliki broj kulturno-umjetničkih društava, raznih udruženja koji aktivno, asvako na svoj način, pokušavaju otrgnuti našu tradiciju od zaborava, kao što su razne igre, izvorne pjesme, dramske sekcije, narodne nošnje, ali on se ipak odlučio da sakuplja starine koje želi sačuvati od zaborava i prenijeti na mlađe generacije.

Ljubav prema bosanskohercegovačkoj tradiciji, običajima i starinama svakodnevna je motivacija ovog Krajišnika. Starine kao što su ćilim, sofra, sehara i stap bile su mu dovoljna inspiracija da se tradiciji posveti u potpunosti. Keranović kaže da veliku ljubav gaji prema tradiciji Bosne i Hercegovine. Sve je počelo kao hobi i priznaje: i danas je tako. Projekti kao što je njegov podrazumijevaju duhovno zadovoljstvo, a ne materijalno kojemu većina teži. Nije riječ o nikakvoj zaradi,već je riječ o očuvanju naše kulturne baštine i način prezentiranja naših adeta.

[umetnime]

 

Koji je najzanimljiviji antikvititet koji posjedujete i možete li nam nešto reći o njemu?

„Lično za mene svaki antikvitetet ili starina su zanimljivi i imam ih mnogo. Do njih je teško bilo doći, ali sam ipak uspio prikupiti dosta njih, s ciljem da ih sačuvam od zaborava. Ono što je meni zanimljivo,jeste moja sehara. Urađena je od drveta davne 1945 godine.“

Koje ste još zanimljive antikvitete imali?

„Prikupio sam veliki broj starina, kao što su ćilimi,sehara,sofra,stap,pegla na žar, fenjeri,šiš,ibrik,drvene nanule, te još mnogo njih.“

Koji je najstariji antikvitet koje posjedujete i iz koje godine?

„Najstariji antikvitete jeste već pomenuta sehara iz davne 1945. godine, te dreš za vršidbu pšenice iz 1912. godine.“

[umetnime]

Da li imate neki unikatni primjer koji bi nam prezentovali?

“Svaka starina ima svoju posebnu ljepotu i značenje. Ono što me najviše fascinira u prošlim vremenima jest narodna nošnja, sofra, ćilim, sehara, ibrik i drvena kola”, kaže ovaj mladić sa zanimljivim hobijem.

Tradiciju, kaže, nije lahko čuvati i njome se baviti, no sretan je što ga, upravo i zbog toga čime se bavi, cijeni veliki broj prijatelja, KUD-ova, medija,jer je nastoji očuvati.Sudionik je u jednom spotu ilahije, imao je samostalnu izložbu svojih rukotvorina u Cazinu, Velikoj Kladuši te u Republici Hrvatskoj, organizovao je i tradicionalno “Krajiško sijelo.” No, nisu to njegove jedine aktivnosti. Član je Udruženja “Koprivna”, gdje vodi dramsku sekciju. Njegove starine su također svugdje dobrodošle: razna kulturno-umjetnička društva, prilikom organizacije programa obilježavanja godišnjice postojanja, pozivaju ga da sa svojim starinama uredi jednu tipičnu tradicionalnu bosansku sobu na pozornici. Njegove su starine tako bile ne samo u našoj zemlji, nego i u Sloveniji i dalekoj Danskoj.

Možete li nam za kraj pokazati par predmeta iz svoje kolekcije koji bi po Vašem mišljenju bili najzanimljiviji našim čitaocima?

„Naravno da Vam mogu pokazati nekoliko.“

 

Mini Cart 0

Your cart is empty.