fbpx

Svaka vrsta kafe ima vlastiti karakter i okus, svaka ima svoje ljubitelje. Prepustite se mašti i moći ćete osjetiti mirise i arome iz različitih dijelova svijeta te otkriti okuse koji su odraz bližih i daljih kultura.
Krenimo zajedno na predivno putovanje kroz zemlje pune topline i mistike u kojima uzgoj i berba kave nije samo dio svakodnevnog života, nego nešto puno više – njihova povijest, njihov DNK.

Naša priča započinje negdje oko 900.-1000. n.e., kada je kafa brodovima dopremljena na zapadne obale zajedno s mnogim do tada nepoznatim proizvodima.

Riječ „KAVA“ dolazi od drevne riječi „Arabic Kahwah“ ili „Kahweh“, (Quahwa, Qahwa) što doslovce znači snaga ili uzbuđenje. Očito je svaka nacija koja je prihvatila kavu izgovarala njeno ime na sličan način. Na njemačkom se naziva „Kaffee“, na talijanskom „caffe“, na ruskom „Kophe“ i tako dalje.

Zemlja porijekla kafe je Etiopija, gdje se kafa do današnjeg dana uzgaja prirodnim putem. Kasnije su je uzgajali u blizini područja Kaffa odakle se brzo proširila diljem svijeta.
Pržena kafa stigla je u muslimanski svijet između 1300. i 1400. Prije toga konzumirana je sirova, ili je jednostavno žvakana svježa.
Godine 1517., nakon što je Kalif Selim I. osvojio Egipat, kafa je stigla u Konstantinopol. Ispijanje kafe postaje navika diljem čitavog Otomanskog Carstva.
Prve kafane osnovane su u Meki i Konstantinopolu, ali ih je muslimanska religija uskoro zabranila, proglasivši ih mjestima grijeha i propasti.
Sedmi listopada 1571. značajan je u povijesti kafe: tog su dana zapadne pomorske snage nanijele težak poraz turskom carstvu u borbi kod Lepanta. Kao što je često slučaj, pobjednik je usvojio neke navike pobijeđenih, te je kafa prenešena na zapad preko Venecijanske Republike. Vrlo brzo kafa je postala dar u posebnim prilikama, ljubitelji kave slali su jedni drugima pladnjeve kave kao znak prijateljstva.

Uzgoj kafe

Biljke Arabice često se uzgajaju na malim plantažama. Njihov životni ciklus počinje u uzgajalištima. Nakon nekoliko mjeseci mlade se sadnice presađuju na polja. Za dobivanje prvih plodova potrebne su otprilike četiri godine i ako su biljke zdrave nastavit će donositi plod sljedećih petnaest godina. U žargonu, plodovi su poznati kao „bobice“ i zriju u ciklusima. Cvjetanje i donošenje ploda odvija se nakon svake kišne sezone.
U slučaju da kiša pada cijele godine, biljke istovremeno donose zelene i zrele plodove. Doduše, većina zemalja proizvođača kave ima samo jednu ili dvije kišne sezone na godinu, a one obično traju nekoliko mjeseci.

Prve zrele „bobice“ pojavljuju se u Keniji, u travnju u Novoj Gvineji, u kolovozu na Jamaici.
Berba koja se u potpunosti provodi ručno obično traje nekoliko mjeseci i ako se koristi posebna metoda poznata kao „picking“ („branje“) ista se biljka treba obraditi 7/8 puta.
Kao i većinu berbi na plantažama, i berbu „bobica“ obavljaju žene kojima često pomažu djeca.
Obično se beru samo zrele „bobice“, no na plantažama koje proizvode plodove manje kvalitete, na primjer u Brazilu, svi plodovi bilo zreli ili zeleni beru se istovremeno.
Guljenje je brža i jeftinija tehnika od branja. U Brazilu, gdje se kafa često uzgaja na ravnicama, koriste se posebni strojevi za berbu koji istovremeno trgaju „trešnje“.

Carpe Diem
Sastojci: 1 šoljica malomasnog mlijeka, 1 šoljica vruće crne kafe, 2 čajne kašičice čokoladnog sirupa, 1 čajna kašičica bademovog ekstrakta (ili sirupa), ribana crna čokolada.
Recept je jednostavan: u džezvi prvo na laganoj vatri prokuhajte mlijeko, te čokoladni i bademov sirup kako bi se arome pomiješale, zatim istovremeno u šoljice sipajte ovu mješavinu i crnu kafu, a za kraj ukrasite ribanom čokoladom!

Zimska kafa
Sastojci: četiri štapića cimeta, vruća kava, tučeno vrhnje, mljeveni cimet za dekoraciju.
U svaku od četiri šoljice stavite po jedan štapic cimeta. Ulijte vruću kafu, dodajte malo šlaga od tučenog vrhnja i posipajte mljevenim cimetom.

*Kafa je danas drugi (nakon ulja) najprodavaniji proizvod na svijetu. Cimet je začin koji zimi dolazi do izražaja.

Chilli kafa

Sastojci: jedna svježa chilli papričica, vruća crna kafa, malo kakaa.
Papričicu prerežite po pola i nožem ostružite sjemenke (a ako ste stvarno hrabri – nemojte). Narežite je na sitno i prokuhajte u vrućoj kafi kako bi chilli pustio okus te na kraju začinite po želji!

Izvor: Quahwa
Foto: cooliranje.com


2 Comments

Владан Обрадовић · 3. Jula 2016. at 6:56

Прва кафана у Београду је отворена 1528.године,на Дорћолу.Служила се,гле чуда,само кафа :)))

    Amela Igor Strutinski · 9. Jula 2016. at 11:22

    Pozdrav Vladane, Hvala vam lijepa za informaciju, uvijek je dobro i pozitivno saznati nešto novo. LP

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Mini Cart 0

Your cart is empty.