Nisvet Mujanović, iz velike Kladuše, pčelarstvom se bavi već 18 godina. Kaže da je za ljubav prema pčelarstvu zaslužan njegov rahmetli punac. Od njega je na poklon dobio jednu košnicu. Sada je Nisvet predsjednik udruženja pčelara „Krajiška pčela“. Tu je dobio drugi mandat i njegovim dolaskom na tu poziciju udruženje je postiglo zavidne rezultate i članstvo udruženja se povećalo.

O pčelarstvu

„Pčelarstvom se bavim zadnjih 18 godina. Od kada sam od punca rahmetli dobio jednu košnicu trnku pletaru iz koje sam iste godine imao i tri roja. Odmah nakon toga sam prešao na LR košnice. Bilo je u početku uspona i padova, a kasnije sam se uključio u udruženje i pratio edukacije koje je udruženje organiziralo. Pratio sam razne sajmove i seminare i tako se usavršavao i napredovao u pčelarstvu šireći i broj košnica. Sa početne 4 košnice danas imam 120 košnica i spadam u kategoriju selećih pčelara. Posjedujem dva kontejnera koji su pokretni, a svaki ima po 40 košnica.„
Kada su u pitanju košnice, one su uglavnom rađene od jelovog drveta koje je zahvalno za obradu. Okviri u košnici se izrađuju uglavnom od lipovog drveta jer je lakše za zatezanje žice kao i obradu i montažu okvira.
Nisvet po jednoj košnici prosječno dobije 15 kg meda, dok godišnje proizvede 1,5 t. Pored meda, u ponudi ima polen i propolis. Povremeno radi i mješavinu polena, propolisa i meda pri čemu se dobije hiperaktivni med, ili kako ga neki zovu med života.

„Kad je dobra godina uspijem odvojiti paše i imam tri vrste meda: bagrem, kesten i livadu. Svi navedeni medovi se skoro jednako traže kod naših kupaca. Najviše se traži kestenov med jer je valjda narod navikao na njegovu gorčinu i kvalitetu.“

Sajmovi meda

Nisvet u zadnjih nekoliko godina redovno prati sajmove, kako na lokalnom nivou tako i u regionu. Kao izlagač sa svojim proizvodima posjećuje sajmove na području Velike Kladuše, Bužima, Cazina i Bihaća. Također je išao i na sajmove u Sloveniji, Beogradu i Hrvatskoj.

Med nema rok trajanja jer ima prirodnu karakteristiku kristalizacije i tako može dugo da stoji. Nakon vraćanja na temperaturu od 40 stepeni C se vraća u prvobitno stanje. Moram kazati da je najviše ljekovit u prve dvije godine, a kasnije gubi određena svojstva ljekovitosti. Ali se neće pokvariti i neće biti neupotrebljiv.“

Održavanje pčela je veliki posao i sezona, uglavnom, počinje polovinom augustai polahko se vrše pripreme za zimu, pčelama se daje šećerni sirup i dodaju se pogačice. Naglašava da se mora obratiti pažnja da u zalihama bude dosta polena jer je to bitno u proljeće za razvoj pčele. voditi brigu da bude u zalihi dosta polena jer je to bitno u proljeće za razvoj pčele. Tretiranje protiv varoe Nisvet nastoji riješavati sa dozvoljenim bio lijekovima, jesenskim i zimskim tretmanom oksalnom kiselinom i Binelvolom, te se to pokazalo uspješnim jer nema gubitaka.

Savjeti početnicima: Nemojte gledati profit u pčelarstvu

„Početnik često ima problem sa prepoznavanjem matice i gubi vrijeme na pronalasku, ali mi iskusni pčelari znamo naći u dva okvira gdje se nalazi matica. Iskusan pčelar prati leglo i ako je sve ok nema potrebe da traži maticu osim ako je neophodno.“
Matičnu mliječ ne proizvodi, ali kaže da je postupak poprilično savladao i da uskoro planira početi sa tim.

Početnicima savjetuje da se sa pčelarstvom počnu baviti samo ako istinski vole pčele, jer će tako taj posao raditi iz ljubavi, a nikako iz koristi, jer je u pitanju posao koji je težak i rizičan. Oni koji budu gledali profit u pčelarstvu neće dugo pčelariti, to se pokazalo u praksi. A svojim kolegama pčelarima savjetuje da jačaju svoja matična udruženja i posjećuju jedni druge, kao i sajmove na kojima mogu razmijeniti razna iskustva.

Preporučujemo da posjetite i www.posjeti.ba


0 Comments

Komentariši

Avatar placeholder

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Mini Cart 0

Your cart is empty.