Poznati španjolski neuroanatom Santiago Ramon y Cajal je 1904 izjavio da svaka osoba može biti kreator vlastitog mozga samo ako to želi. Činjenica je da je ljudski mozak najsloženiji i najkompleksniji sistem na planeti Zemlji, a zdrav mozak znači zdrav život.

Naučnici su krajem 19 stoljeća opisali mozak i objasnili njegov mehanizam rada, iako bez zvaničnih dokaza. U periodu od 1990 do 2000 trajalo je takozvano „Desetljeće mozga“. Tokom ovoga perioda urađena su opsežna istraživanja mozga, dijagnostičke metode su postale savršenije i naglašena je važnost mehanizma neuroplastičnosti mozga. Mozak nije statitačn organ i na njegove funkcije ne možemo reagirati. Međutim kreiranjem novih veza među neoronima, reorganizacijom i remapiranjem moguće je u pojedinim slučajevima očuvati svježinu fukcionisanja mozga duboko u starost. Moto Svjetske federacije neurologa glasi: nema zdravlja bez zdravog mozga.

Mediteranska ishrana je pun pogodak za zdravlje mozga. Najpogodnija ishrana za mozak uključuje losos, plavu ribu(srdela, skuša, tuna), voće i povrće, maslinovo ulje i čašu crnog vina. Preporučuju se orašasti plodovi, šumsko voće, tamna čokolada sa više od 70% kakaa ,zeleni čaj, zelena salata, kelj, brokula, avokado,grahorice i integralne žitarice. Mozak uživa u raznolikosti boja, pa je poželjno da na svom tanjiru imate namirnice različitih boja.

Zašto je riba važna?

Riba (naročito plava) ima blagotvoran učinak na cerebrovaskularne i kardiovaskularne bolesti kao rezultat djelovanja svih njenih nutrijenata. Riba je najvrijedniji izvor bjelančevina, omega-3 nezasićenih kiselina i vitamina B i D. Kod starijih ljudi koji su konzumirali ribu primjećena je niska učestalost infarkta, kardiovaskularnih bolesti, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti i abnormalnosti bijele tvari na snimkama mozga (Magnetnom rezonancom). Tunu treba umjereno konzumirati, kao i druge vrste ribe (koje nisu pržene).

Smatra se da je povećano konzumiranje mediteranske prehrane značajno smanjilo sveukupnu smrtnost kod ljudi. Preporučuje se smanjen unos šećera i zasićenih masnoća jer dovode do oksidacije, degeneracije, propadanja živčanih stanica, smanjiti unos soli (3g dnevno) i piti dovoljno vode.

Neurotrofin je ključan za koncentraciju, pamćenje i učenje, a poboljšava se redovnim tjelesnim aktivnostima. Redovno vježbanje smanjuje rizike za nastanak neurodegenerativnih bolesti.  Rimski pjesnik Decimus Iunis je prije 2000 godina govorio „Mens sana in corpore sano“ (U zdravom tijelu je zdrav duh) odnosno o povezanosti tjelesnog i mentalnog zdravlja.  Godine 1986 Rita Levi Montalcini i Stanly Cohen su dobili Nobelovu nagradu za otkriće neurotrofina, proteina iz skupine faktora rasta s posebnim učinkom na žičane stanice. Neurotrofin utiče na dugotrajno pamćenje i raspoloženje, a fizička aktivnost potiče njegovo izlučivanje i pozitivno dejstvo na mozak.

Najbolji i najlakši primjer tjelesne aktivnosti (za osobe koje se ne bave sportom) je brzo hodanje (postepeno sve brže i duže), koe je posebno djelotvorno ako se hoda u prirodi okružen predivnim krajolikom i zelenilom. Preporučuje se plivanje, tenis i plesanje.

Stres još uvijek nije jasno definisan. Za nekoga je određena situacija stresna, a ta ista situacija za nekoga izaziva suprotan efekat, poticaj.  Važno je imati što manje stresa u životu i naučiti se boriti s njim. Postoje razne tehnike opuštanja: muzika, joga, masaža, razne vježbe kojima smanjujemo stres.

Rutina ubija mozak

Da bi vaš mozak normalno funksionirao i bio zdrav, treba stalne poticaje, nove zadatke, učenje novih znanja i vještina. Zapamtite rutina svakodnevnog života ubija svježinu moždanih funkcija. Za svoj mozak i njegovo zdravlje odaberite jednostavne brain fitness vježbe- primjera radi ako ste dešnjak, potpišite se lijevom rukom, zakopčajte dugmad na košulji lijevom rukom. Zadaci za mozak mogu biti sasvim jednostavni, krenite od onih koje vam se najviše sviđaju (ispunjavanje križaljke, sudoku, rebus, učenje novih zadataka).

Spavanje je također važno za mozak, jer dok mi spavamo male sive moždane stanice i naše tijelo rade. Mozak je tokom sna vrlo aktivan: analizira događaje prethodnog dana, usklađuje memoriju, čisti se od svega što mu može naškoditi. Nedovoljan san smanjuje našu pažnju, našu djelotvornost kod rješavanja problema.

Za bolje zdravlje mozga važno je, osim ishrane, biti stalno uključen u društveni život, održavati prijateljske veze i druženja, odlasci u kino, na koncerte i izložbe i pozorište. Za zdarvlje mozga je važna ljubav ali i dobar odnos s drugim ljudima (koji označava naš stav prema životu). Vjerujte u vlastite snage, imajte pozitivan stav i puno povjerenja prema svemu što radite i prema svim ljudima u vašem okruženju. Ako smo pozitivni, puni entuzijazma i dobre volje, i naš će život biti takav. Ako su vibracije koje šaljemo oko sebe pozitivne, tu nema mjesta bolestima, lošem raspoloženju i negativnosti.

Još zanimljivih članaka pronađite klikom ovdje

Preporučujemo da posjetite www.posjeti.ba


0 Comments

Komentariši

Avatar placeholder

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Mini Cart 0

Your cart is empty.