Travnička tvrđava jedan je od najljepših i najočuvanijih fortifikacijskih objekata srednjovjekovne Bosne. U njoj su naredni historijski periodi ostavili svoja specifična obilježja. U do sada poznatim historiografskim izvorima ne postoji podatak o godini i trajanju izgradnje, kao ni o graditelju. Historičari su saglasni da je travnička tvrđava sagrađena u drugoj polovini 14. ili prvoj polovini 15. stoljeća. Po načinu gradnje i drugim indicijama pretpostavlja se da je graditelj kralj Tvrtko II Kotromanić, ali se navodi da je mogući graditelj i kralj Stjepan Dabiša.

Ni arheološka istraživanja, a ni raznolika istoriografska literatura napisana o tvrđavi, ne otkriva nam u potpunosti njen historijat, tako da danas postoje brojne nedoumice koje tvore onu viziju mitskog osnutka grada Travnika kao, neprijeporno, najprepoznatljivijeg dijela njegove urbane mitologije.

Travnička tvrđava krije neke stare zanate 

Do tvrđave se dolazi uz najstariju travničku ulicu “Varoš”. To je mjesto odakle se počeo razvijati sam grad Travnik. Pred samom tvrđavom nalazi se prilazni most. On je izgrađen od sedre, a prolaskom kroz kapiju tvrđave, posjetiocima se pred očima pruža prelijepi panoramski pogled na cijeli Travnik i veliki dio Lašvanske doline.

Unutar tvrđave  nalazi se prostorija u kojoj se i danas čuva jedan stari zanat – tkanje. Tu se mogu vidjeti alati koji su se koristili za tkanje, te mnogobrojni drugi predmeti kojim su se služili narodi tog vremena. U trenutku našeg obilaska uspjeli smo u saradnji sa osobljem snimiti proces tkanja što svakako možete pogledati u videu.

Ljepotica iznad vezirskog grada, svjedok je mnogih ratova i smjena vojnih odora, a u 18. i 19. stoljeću ostala je ponajprije ostala upamćena kao gubilište za nepokorne bosanske begove i age, kao i svakovrsne prestupnike.

Posjetioci tvrđave imaju priliku potražiti osvježenje u muzejskom caffee klubu uz tople i hladne napitke. Tu je i suvenirnica, gdje lokalni majstori prodaju svoje ručne radove. Iz caffea se vidi Osoje, jedna od najljepših travničkih mahala, gdje je sačuvan tradicionalni način gradnje stambene arhitekture. 

Cijeli članak na linku.

 

Još zanimljivih članaka pronađite klikom ovdje!


0 Comments

Komentariši

Avatar placeholder

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Mini Cart 0

Your cart is empty.