Kada razmatramo način potpore u malinjacima i vinogradima odluka za odabir stubova se svede na odabir između metalnih, plastičnih ili ipak bagremovi stubovi. Oni su neophodni jer čuvaju lozu i maline od lomljenja i sprečavaju veća oštećenja. Bez stubova stabiljke pri jakom nevremenu mogu pasti na zemlju i da se plodovu uprljaju, a prilikom ispravljanja da se polome.

Naša preporuka je korištenje bagremovih stubova za potrebe vinograda, malinjaka ili kupinjaka. Bagrem se dobro obrađuje, a pri tome dobro drži eksere i zavrtnje. Prilikom sušenja treba voditi računa da se radi lagano kako se nebi izvitoperilo, krivilo i raspucalo.    

Na našem području bagrem je rasprostranjen i vrlo lahko se pronalazi. Samo drvo je izuzetno tvrdo i trajno tako da se može koristiti na otvorenom. Ono što je bitno da se zna kada su u pitanju bagremovi kolci je da se oni mogu postavljati sa ili bez kore. Obično se postavljaju 10-12 mjeseci nakon sadnje po mogućnosti u proljetnim mjesecima. Preporučljivo da se donji dio koji se nalazi u zemlji zaštiti bitulitom ili prerađenim motornim uljem prije postavljanja. 

Prednost bagremovih kolaca je što sadrže supstance koje ne dozvoljavaju degradaciju od raznih mikoorganizama, insekata i gljiva. Zbog ove karakteristike sami stubovi imaju duži period trajanja. Tako da u prosjeku traju dvadeset i više godina. Sa vremenom malo potamni i dobije izaženiju i živahniju teksturu. Drvo bagrema ima karatersitike da ne puca, ne savija se i vrlo je elastičano, a istovremeno otpora na trenje.

Kako napraviti bagremove stubove? 

Stubovi se mogu kupiti ili napraviti. Na tržištu su dostupni različiti tipovi, ali ako se ipak odlučite za uradi sam metodu onda je potrebno da znate koje drvo je najizdržljivije. Upravo za ove potrebe najbolje se pokazao bagrem. To je drvo koje se vrlo lahko može naći. Idealno je za pripremu u zimskom periodu dok je još suho i dok vegetacija nije krenula.

Dimenzije stubova su različite, a najčešće se kreću u opsegu od 2-2.7 metara. Ukoliko na stubove planirate postaviti u mrežu protiv tuče dužina može ići i do 5 metara. 

Kolac je prvo potrebno na debljem dijelu zašiljiti kako bi lakše ušao u zemlju. Najbolje vrijeme postavljanja je u periodu kad je zemlja mokra i satbiljke vinove loze i malina dovoljno male kako bi se mogle postepeno vezati. 

Nakon što pripremite sve i krenete sa postavljanjem vodite računa o dubini zabijanja. Preporučena dubina je 60 centimetara. Za pjeskovita tla preporučuje se dubina od 80 cm. Ukoliko je područje podložno udarima vjetra onda se stubovi još dublje ukopavaju.

Stubovi mogu imati unaprijed pripremljene nosače za žicu. Oni mogu biti probušeni ili kukasti u obliku slova U ili L koji se zakucaju. Kuke u obliku slova L se fleksibilnije i dopuštaju uklanjanje žice čime se postiže bolji učinak tokom rezidbe. Postavljaju se horizontalno na mjestima gdje žica prolazi. Za vezanje stabiljki koristi se špaga i vezice koje se mogu kupiti u poljoprivrednim apotekama. Sistemi broja žica su prilagođeni broju žica. Ukoliko ne nađete kopču možete ih napraviti i od stare odjeće.

Kako se postavljaju bagremovi stubovi?

Bagremovi stubovi se postavljaju paralelno, a svaki postavljeni pravac je novi red. Svaki red na početku i kraju ima čeone stupove. Oni se učvršćavaju na dva načina:

  • naslanjanjem čeonog stupa na oslonac položen ukoso
  • vezanjem vrha stupa koji je koso položen za sidro postavljeno u tlu

Kao sidro mogu poslužiti željezne ili čelične armature.

Između njih se nalazi ostale stubovi koji imaju podjednak razmak u skladu sa opterećenjem koje će imati. Broj stubova ovisi o veličini vinograda:

  • za veći vinograd se računa po hektaru
  • za manje vinograde po konkretnoj vinogradskoj parceli

Obračun za velike vinograde je orijentacionog karaktera i do konačnog broja se dolazi nakon pažljivog obračuna red po red ili izrade detaljnog plana naslona u vinogradu. Na konačni broj stubova utiču:

  • razmak između redova
  • dužina reda i razmak od stuba do stuba u redu odnosno iskorištenost parcele

Kod formiranja redova treba voditi računa da broj redova diktira broj jačih i skupljih čeonih stubova. Na manjim vinogradima broj rednih i čeonih stubova se računa izradom detaljne mape naslona. Razmak između stubova varira od dužine, jačine stubova, uzgojnog oblika, zemljišta i snage vjetra. Najčešće se postavljaju na razmaku od 4-10 metara zavisno od navedenih faktora.  

Upotreba zatezača ili španera

Tokom prvih nekoliko godina zatezači nisu potrebni jer ni grožđe ni maline nemaju značajan rod. Preporuka je da se nakon 2-3 godine na malinjacima i vinogradima koriste zatezači. Oni sprječavaju padanje stabiljke, ali i preventiva su za suzbijanje posljedica jačeg vjetra. Nakon rezidbe i pripreme za novu sezonu zatezačima se žice opet pričvrste u pripreme za novu sezonu. Zatezanje se vrši na slijedeće načine:

  • Ručno tako da se otpusti jedan kraj žice, te nakon dotezanja da se fiksira
  • Ručno zatezanje gdje se uz upotrebu posebnih zatezača ne oslobode krajevi žice.

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti portal blog.domacin.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst. Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala blog.domacin.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.


0 Comments

Komentariši

Avatar placeholder

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Mini Cart 0

Your cart is empty.