Neke samonikle biljke (naprimjer, kopriva, mišjakinja) obiluju velikim količinama magnezijuma. Namirnice sa kuhanjem izgube oko 40 do 70% magnezijuma. Velike količine magnezijuma se gube korištenjem hrane napravljene sa bijelim brašnom. Tako da na kraju iz svakodnevne ishrane ljudsko tijelo apsorbira oko 1/3 ovog vrijednog minerala.
U posljednje vrijeme u dućanima zdrave hrane i biljnim apotekama se može pronaći magnezijev hlorid (spoj dobijen jednostavnim isparavanjem morske vode). Magnezijum dobiven iz hrane koja dospijeva u želudac se pretvara u magnezijum hlorid-ovaj način se smatra jednim od efikasnijih. Iako se u mnogim slučajevima terapija sa magnezijumom pokazala učinkovitom-možda ta terapija neće odgovarati svim vrstama bolesti.
Prosječna osoba sa manjkom energije je previše izložena svakodnevnom stresu a ima klasične nedostatke manjka magnezijuma Međutim, potrebna je stručna ljekarska pomoć za osobe koje već boluju od neke bolesti-prije korištenja magnezijuma.
Magnezijum kao hemijski element ima veliku ulogu u ljudskom tijelu te biljnom i životinjskom svijetu. To je osmi najzastupljeniji metal u Zemljinoj kori te se ubraja u zemno-alkalijske metale. U ljudskom tijelu je najviše prisutan u zubima i kostima (čak 60% do 65%) dok je ostatak pohranjen u mišićima, ćelijama i krvi. Uključen je u mnoštvo enzimskih reakcija bitnih za mnoge životne procese. Neke od tih funkcija su stvaranje bjelančevina, stvaranje i prijenos energije, skladno funkcionisanje nervnog, endokrinog, kardiovaskularnog sistema, jačina kostiju i zuba. Ove činjenice se odnose na ljudsko tijelo i cijeli životinjski svijet.
Ako određena ćelija u ljudskom tijelu ne dobija dovoljne količine magnzijuma ta ćelija automatski propada. Bitna je uloga magnezijuma u biljnom svijetu. Ion magnezijuma se nalazi u središtu molekule hlorofila (sastojka koji biljkama daje zelenu boju i sa ugljičnim dioksidom i vodom stvara kisik).
Za zdrave kosti postoje 4 elementa u koje se ubraja i mineral magenzijum
Dugo vremena je mineral kalcijum bio bitan za kvalitet kostiju i zuba, i funkciju pojedinih tjelesnih sistema. Novija istraživanja kažu da je otreban dodatak ovoj teoriji. Zaključak je da se kalcijum bez prisustva magnezijuma zapravo samo taloži na nepotrebnim mjestima i tako čini dodatnu štetu organizmu. Neki naučnici tvrde da je za uspješnost procesa apsorpcije kalcija potrebno imati 4 elementa: magnezij, kalcij, vitamin D i bor. Vitamin D i bor trebaju oboljšati ugradnju kalcija u tijelo dok magnezij treba spriječiti kalcifikaciju krvnih žila.
Osobe koje imaju manjak magnezijuma u tijelu obično imaju sljedeće probleme:
1. Slabija cirkulacija krvi
2. Grčevi i trzanje mišića
3. Tenzijske glavobolje
4. Povišen krvni tlak
5. Tvrda probava
6. Srčana aritmija
7. Jaki pred-mjesečni grčevi (tokom mjesečnog ciklusa kod žena)
8. Nesanica i depresija
9. Bubrežni kamenac
Meka tkiva u tijelu koja čine mozak i srce također mogu imati određene smetnje pri nedostatku magnezija.
Mineral magnezijum opušta dok kalcijum steže.
Svojstvo magnezijuma je opuštanje dok je svojstvo kalcija stezanje. Prilikom nakupljanja kalcija u organizmu mišići predugo ostaju stegnuti. U blažim slučajevima ljudi osjete grčeve i polagano trzanje dok su težli slučajevima rizik za mnoge bolesti (bolesti srca, astmatični grčevi, migrena, PMS grčevi, angina pectoris, hipertenzija). Stoga ljekari zaključuju da je magnezij jako bitan za živčani sistem. Nedostatk magnezija ljude čini napetim, razdražljivim i nestabilnim.
Optimalna količina će tijelu dati opuštanje, zdravlje, fleksibilnost te otpornost na svakodnevni stres. Magnezij igra važnu ulogu u detoksikaciji. Tijelo prirodno proizvodi glutation (antioksidant zaslužan za odstranjenje teških metala: živa, olovo i arsen iz organizma) da se zaštiti od raznih otrova.
Mineral magnezijum čisti teške metale
Tijelo treba mineral magnezijum da bi sinteza glutation potpuno uspjela. Glutation i magnezij su nerazdvojni za detoksikaciju pa tako pri manjku magnezija propada glutation. Pušenje, ispijanje alkohola, izloženost radioaktivnom zračenju, liječenje sa kemoterapijom prosječna osoba ne bi preživjela da se u tijelu ne javi ovaj proces. Niski nivoi magnezija doprinose taloženju teških metala u mozgu pri čemu nastaje plodno tlo za nastanak Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Neprerađena morska sol je vjerovatno najbolji prirodni izvor magnezija. Zbog lake topljivosti magnezij je 3ći zastupljen mineral u morskoj vodi nakon natrija i klorida. Stoga većina morskih plodova i algi te ostatak morskog bilja sadrži veliek količine ovog minerala. Od plodova sa poljprivrednog zemljišta bitni su orašasti plodovi, sjemenke, žitarice i zeleno lisnato povrće. Najsigurniji način dobivanja magnezija je vlastiti vrt iako se magnezij može kupiti u trgovinama i apotekama te u obliku gore pomenutih namirnica.
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti portal blog.domacin.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst. Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala blog.domacin.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Naslovna fotografija: morska sol (www.seasalt.com)
0 Comments