Povrće se može koristiti tokom cijele godine u raznim oblicima (svježe, suho, kiselo)

Povrće se konzervira prema receptu i nakon čišćenja, pranja i sjeckanja.

Za pripremu povrća koristi se samo sasvim zrelo, zdravo, neoštećeno i što svježije povrće. Stajanjem gubi vitamine, minerale i ostale čuvare zdravlja. Ono se konzervira sa kuhanjem, kiseljenjem, soljenjem, sušenjem i zamrzavanjem.

Povrće se konzervira prema receptu i nakon čišćenja, pranja i sjeckanja. Zatim se stavlja u čiste staklene tegle, flaše, plastične posude ili burad pa se dobro zatvori. Za bolji ukus se dodaju razne mirišljave trave, začini i biljke. Za kuhanje povrća posebnu pažnju treba posvetiti pasterizaciji (kuhanje u vodi i pari). Jer voće uvijek sadrži određenu količinu kiseline koja voće čuva od kvarenja ali dio povrća ovu kiselinu nema u dovoljnoj količini. Paradajz ima najviše kiseline pa se najbolje konzervira. Princip kuhanja je: sirovo ili malo prokuhano povrće stavljati u tegle. Prelijte sa usoljenom vodom i pasterizujte (tj. kuhajte u vodi i vodenoj pari).

Kako se povrće priprema?

Za korištenje se koriste samo sasvim zdravi, zreli, neoštećeni i što svježiji plodovi jer stajanjem gube vitamine, minerale i ostale bitne sastojke. Povrće dobro operite ali povrće ne ostavljajte da dugo stoji u vodi. Ocijedite. Isjecite i očistite neposredno prije pripreme. Čistoća povrća i opreme za pripremu je vrlo važna. Ruke perite često. Posuđe i pribor trebaju biti savršeno čisti. Po pravilu se povrće zalije sa ohlađenom neslanom ili slabo slanom vodom kojoj možete dodati mirisne začine.

Važna pravila za konzerviranje povrća

Kiseljenje povrća je jedan od najstarijih načina konzervisanja povrća. Ono se može kiseliti u slanoj vodi ili sirćetu. Povrće treba ostati 10 dana u slanoj vodi ili nekoliko sedmica (zavisno od vrste povrća, količine povrća i veličine povrća). Povrće se samostalno kiseli zbog mliječne kiseline koja se stvara u rastvoru. Ipak, više je popularno kiseliti povrće u sirćetu jer tako povrće zadrži lijepu i prirodnu boju te tvrdoću. Koristi se sirće bez ikakvih klica. Zato povrće obavezno prvo kuhajte (pasterizujte) na temperaturi od 60°C. Za kiselo povrće najčešće se koristi 9% sirće koje se razrijedi u omjeru 1:1 (na 1 litar sirćeta je 1 litar vode). Sirće razrijedite u omjeru 1:3 ako želite blago kiselo povrće. Za još više razrijeđeniju i blagu varijantu sirćeta onda konzervisani proizvod tr

eba biti pasterizovan (u rerni ili loncu). Dodajte jedan litar vode ako 9% sirće želite razrijediti na 4,5% rastvor. Dodajte 2 litra vode na 2 litra sirćeta od 9% ako želite razrijediti 3% rastvor. Dodajte 4 litra vode u jednu litru sirćeta od 9% ako želite 1,5 % rastvor.

Povrće i sol

Sol je jedan od najvažnijih sastojaka za konzervisanje namirnica. Povrće možete soliti u svježem stanju ili natopiti u slanom rastvoru. Povrće se samostalno kiseli ako je rastvor blago slan (primjer, kupus ili krastavci).
Ulje- onemogućava uzročnicima kvarenja dodir sa zrakom. Brojne vrste povrća ipak prvobitno treba kiseliti jer ulje nije konzervans. Koristi se maslinovo ili obično ulje zavisno od povrća i ličnog ukusa. Koristite obično ulje ako želite jači ukus i miris povrća.

Duboko zamrzavanje

Duboko zamrzavanje je jedan od načina konzervisanja hrane. Namirnice pritom zadrže prvobitni oblik i prirodan ukus ostaje skoro nepromijenjen a vitamini neoštećeni. Skoro sve vrste povrća se vrlo uspješno mogu zamrznuti. Izuzetak je ono koje se sirovo jede (naprimjer, zelena salata). Birajte sasvim zrele i svježe plodove a nikako previše zrele. Duboko smrznuto povrće se skoro svo stavlja neodmrznuto da se kuha u slanoj i ključaloj vodi. Smrznuto se kuha dosta brže od svježeg. Treba paziti da se povrće ne raskuha. Razne vrste povrća se unaprijed mogu pomješati zavisno od namjene (paprika i paradajz za umake ili razno povrće za prilog uz mesne gulaše i slično). Važno je da ono kao i ostali pribor bude oprano i očišćeno, a prema uputstvima za određene vrste povrća – blanširajte ili sirovo pripremite.

Sušenje povrća

Sušenjem povrća se također može konzervirati. Sušenje povrća se treba brzo obaviit da ne bi došlo do gubitka vitamina C i romjene izgleda povrća. Namirnice 10 minuta prvobitno blanširajte (kratko uronite u ključalu pa u hladnu vodu) prije sušenja da povrće (i hrana) ne potamni.

Povrće stavite na čiste drvene rešetke ako koristite prirodno sušenje na suncu i svježem zraku. Ili povrće nanižite na čvrst konac pa ostavite na suncu da se vlaga što prije ukloni. Zatim sušite u hladovini. Te povremeno promiješajte ili okrenite ako sušite na ravnoj površini. Naročito čuvajte od rose. Uveče unesite pod krov ili pokrijte sa ceradom. Ono će biti najbolje osušeno ako sušenje na suncu traje 3 dana i plus jedan dan u sjenci (hladovini).

Povrće se može sušiti u rerni. Zatim očistite i poslažite u pleh te stavite u zagrijanu rernu. U početku neka temperatura bude oko 100 °C a zatim smanjite na najmanju temperaturu. Vrata od rerne neka budu polu-otvorena da vlaga isparava.

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti portal blog.domacin.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst. Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala

Preporučujemo da posjetite i naš portal www.posjeti.ba