Čičoka je višegodišnja biljka koje se uzgoja radi jestivih gomolja. Spada u povrće, a naziv je dobila od artičoke jer se smatralo da imaju sličan okus. Biljka je visoka i otporna na mraz, raste na vlažnim područjima, a uzgoj čičoka nije težak.

Bogata je ugljikohidratima, a najviše inulinom koji je prirodni probiotik i pretvara se u fruktozu. Idealna je za dijabetičare. Bogata je vitaminima B1 i B5 te je niskokalorična pa se preporučuje osobama koje su na dijeti.

Dolazi u raznim oblicima pa se tako mogu naći ovalni, okrugli i vretenasti gomolji. Čičoka ima jako razgranat i dubok korijen. Na podzemnoj stabljici stvara gomolje koji mogu biti žute, bijele i ružičaste boje. Stabljike čičoke je visoka od 1,5 do 3,5 metra, dok je na bazi promjera 3 do 5 centimetara.

Iz jednog gomolja može se razviti jedna ili čak više stabljika. Listovi čičoke su ovalni, srcoliki, dlakavi i grubi. Pri samom vrhu stabljike ili grane razvija se cvijet sličan suncokretu.

Sjetva i uzgoj čičoka

Voli sunce pa će bolje uspijevati na sunčanim mjestima, ali nećete pogriješiti i ako je posadite na sjenovitim područjima. Pogodna je za sadnju na svim tlima, a najveće gomolje davat će na vlažnom i pjeskovitom tlu. Ne treba joj puno mjesta za rast pa je možete posaditi između nekih drugih biljaka, ne smeta joj zbijenost.

Gomolji razbijaju neobrađena tla zbog velike količine vlakna u korijenu. Dostiže veliku visinu pa je možete koristiti i kao ukrasnu živicu u vrtu ili zaštitu protiv vjetra. Ako se nalazi na mjestima izloženijima vjetru, trebat će je vezati kako se ne bi slomila.

Neka gomolji za sadnju budu veličine teniske loptice. Za sadnju su najbolji gomolji težine od 30 do 50 grama. Nije dobro da su premali. Gomolje se ne preporučuje rezati.

Vrijeme idealno za sadnju i uzgoj čičoka je u rano proljeće ili u jesen, odnosno kada to vrijeme dozvoli. Sadite ih u udubine duboke oko 10 cm-a, a razmak između biljaka neka bude od 30 do 40 cm-a. Možete je saditi ručno ili upotrijebiti sadilicu za krumpir. Nakon berbe možete sačuvati gomolje za iduću sadnju ili ih jednostavno ostavite u zemlji za sljedeću godinu.

Može se na istoj površini uzgajati od 2 do 3 godine. Razlog je i taj što je relativno teško uvijek izvaditi potpuno sve gomolje iz zemlje pa ih uvijek ostane nekoliko koje ostvare novi usjev. Neće uspjeti na tlima gdje je uzgajan suncokret.

Tlo

Za uzgoj čičoka preporučuju se lagana tla pH vrijednosti od 6 do 7,5, no rodit će i na manje pogodnim tlima.

Gnojidba

Čičoki za rast trebaju velike količine kalija. Stoga se preporučuje gnojiti s 15 kg/ha kalija, 50 kg/ha fosfora i 100 kg/ha azota. Pola azota se koristi kod prihrane biljke. Budite oprezni jer bi prevelika količina azota mogla dovesti do prevelikog razvoja nadzemnog dijela biljke.

Temperatura

Najmanja temperatura na kojoj čičoka može rasti je ona od 5 STEPENI, a mlada čičoka može podnijeti temperature do minus 5. Najbolje joj odgovaraju one od 15 do 20, odnosno tada će najbolje rasti. Gomolji u zemlji mogu prezimiti na vrlo niskim temperaturama, od minus 30 do minus 40 stupnjeva. Čičoka je biljka kratkog dana, odnosno cvate kada je dan kraći od 12 sati, što je obično u listopadu.

Voda

Za rast čičoki treba dobra opskrbljenost vodom. Tada će biljka stvoriti veliki gomolj. Kada traje ljetna suša, rast biljke obično stagnira, no odmah nakon pojave prvih kiša, njezin rast se nastavlja.

Održavanje nasada i uzgoj čičoka

Za vrijeme vegetacije bit će potrebne jedna do dvije međuredne obrade i prihrana. Kod zadnje obrade tla, redove treba nagrnuti kako bi se pospješio površinski razvoj čičoke.

Nakon što je biljka narasla bar 30 cm-a poravnajte zemlju oko stabljike. Dodajte zemlji organske tvari i ako je razdoblje sušno, održavajte vlažnost zemlje redovitim zalijevanjem. Redovito odstranjujte cvjetne pupoljke. Na kraju ljeta biljku skratite. Neka njezina veličina ne prelazi 1,5 metra kako ih vjetrovito vrijeme u jesen i zimu ne bi slomilo. Prihranjujte siromašna tla dodatkom gnojiva. U jesen stabljike počinju žutjeti te je tada pravi čas da ih skratiti do najveće visine 15 cm-a iznad tla. Odsječenim stabljikama možete zaštititi tlo od mraza.

Zaštita od bolesti

Čičoku mogu napasti puževi i gusjenice pa pripazite. Postavite im mamce ili ih se riješite ručno. Ako dođe do truleži, iščupajte oštećene biljke i spalite ih. Prije sadnje pobrinite se za odgovarajući insekticid.

Berba čičoke

Kako jesen završava i dolazi zima, vrijeme je za berbu tj. izvlačenje gomolja iz tla. Čičoka se može brati od listopada pa sve do proljeća. Iako se bolje očuvaju u tlima kod izrazito hladnih zima potrebno ih je ipak izvaditi iz zemlje.

Prije vađenja gomolja valja pokositi i odstraniti stabljike koje su početkom jeseni već suhe. Nakon toga, čičoka se vadi ručno ili mehanizacijom koja se koristi i kod vađenja krumpira. Pripazite kod berbe jer gomolji imaju tanku i nježnu kožicu koja se lako može oštetiti.

Čičoka se može trajno nastaniti u vašem tlu i postati korov pa to imajte na umu ako ćete ostavljati gomolj u tlu.

Čičoku koju ćete vaditi zimi preporučuje se da je pokrite slamom ili nekim drugim materijalom kako bi se izbjeglo smrzavanje tla. Gomolje koje ćete koristiti za sadnju najbolje je izvaditi krajem zime ili u rano proljeće.

Skladištenje čičoke

Čuvajući ih na hladnim mjestima održat će se njihova svježina pola godina.

Plasirate li čičoku dalje na tržište, trebate je pripremiti tako da je operete i zapakirate u kutije ili perforirane PE vrećice. Kratko se mogu skladištiti u podrumu, u vlažnom pijesku ili u hladnjačama pri temperaturama od 0 do 1 stupnja s relativnim postotkom vlage od 95 do 97 posto.

Ljekovita svojstva čičoke

Čičoka je korisna u liječenju dijabetesa jer ima nizak glikemijski indeks. Također, odlična je zamjena za krumpir kod dijeta i dobro se bori s pretilosti. Pomaže kod artritisa, kostobolje i svih reumatskih bolesti. Povoljno djeluje na plodnost i potenciju, a i na glasu je kao afrodizijak, odnosno pomaže kod libida.

Čičoka ima antioksidativno, antibakterijsko i diuretsko djelovanje, a pomaže i kod anemije, alergija, bolesti krvnih žila i osteoporoze. Štiti srce, jača imunitet i preventivno djeluje kod crijevnih zloćudnih bolesti. Zbog velikog postotka kalija pomaže u održavanju normalnih vrijednosti krvnog tlaka.

Iako podsjeća na krumpir, čičoka ne sadrži škrob pa se preporučuje kao zamjena za krumpir kod pretilih osoba, posebice kod djece. Uz velike postotke neophodnih nutrijenata, odlikuje je niska kalorijska vrijednost. U 100 grama ima samo 80 kalorija.

Obiluje mnoštvom vitamina i minerala, od kojih se ističu vitamina A, B, C i D te minerali željezo, magnezij, kalij, kalcij i fosfor. No, njezina najveća moć krije se u najvažnijem sastojku – inulinu.

Inulin ima velik pozitivni utjecaj na ljudski organizam. Ne razgrađuje se u želucu i direktno odlazi u crijeva gdje potiče njihov pravilan rad i čuva njihovo zdravlje.

Čičoka u kulinarstvu

Odlična je za konzumaciju u hladnim zimskim mjesecima. Dugo se može održati u tlu pa je izvadite po potrebi. Svježe izvađeni gomolji iz zemlje boljeg su okusa. U hladnjaku mogu stajati oko 2 tjedna i tako će biti lakše probavljivi nego kada ih izvadite iz zemlje i odmah pripremate. Nemojte ih puno guliti jer se vitamini nalaze odmah uz koru. Možete ih poslužiti kao pire, pržiti, peći ili jesti čak i sirove. Može se jesti u sklopu salate, juhe i variva, a ukusna je i kao savijača.  Pošto se često koristi kao zamjena za krumpir, najčešće se priprema kao i krumpir, odnosno kao pire krumpir.

Zanimljivosti o čičoki

Čičoka ili latinski Helianthus tuberosus, još je poznata pod imenima i divlji krumpir, morski krumpir, suncogled, gomoljasti suncokret, nahod, morska repa i jeruzalemska artičoka. Potječe iz Sjeverne Amerike, a danas se uzgoj čičoka radi u svim krajevima svijeta. Najčešće se koristi u Europi, Aziji, Novom Zelandu i Južnoj Americi.

Čičoka se prvo uzgajala kao botanička biljka, a sredinom 18. stoljeća jestivi gomolji su zamijenili krumpir i tako postali osnovna hrana mnogih zemalja.

Čičoka se već u pretkolumbijsko vrijeme koristila u cijeloj Americi, a koristila se najčešće kao zimska namirnica. Njezina stabljika i listovi koriste se kao stočna hrana. Gomolji se osim u prehrani ljudi, koriste i kao stočna hrana i u proizvodnji alkohola. U prehrani ljudi najčešće se koristi kao zamjena za krumpir jer je niskokalorična i dijetalna.

Izvor: savjetnici.info

Još savjeta potražite klikom ovdje!


Dalila Šečić

Redovno probavanje novih recepata potaklo me je da recepte koje pronađem za sebe podijelim na blogu.

0 Comments

Komentariši

Avatar placeholder

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Mini Cart 0

Your cart is empty.