
Višnja je sočna poslastica tokom cijele godine ali može biti efikasan lijek protiv mnogih bolesti. Višnja, naprimjer, sprječava hrkanje, uništava crijevne bakterije dok peteljke uklanjaju kamen u bubregu.
Višnja i trešnja su najbliži srodnici. Različiti nazivi postoje samo u slovenskim jezicima. Englezi, Njemci i Francuzi trešnju zovu „slatkom višnjom“ jer je suprotnost kiseloj (običnoj) višnji. Veliki sadržaj šećera u kombinaciji sa organskim kiselinama (jabučna i limunska) ukus višnje čini neponovljivim. Višnja sadrži karoten, vitamin C, vitamine iz B grupe (PP, folnu kiselinu i druge), supstance za štavljenje, bakar, kalijum, gvožđe i magnezijum.
U višnji koja se uzgaja na sjeveru ima 2 do 3 puta više vitamini C od višnje sa juga. Višnja ima prosječno 11% pektina čime prevazilazi drugo bobičasto voće. U plodovima i peteljkama su prisutni salicilati (supstance bliske aspirinu po ljekovitim svojstvima). Plodovi višnje se koriste u svježem, konzervisanom i sušenom obliku. Od višanja se prave kolači, slastice, likeri i vina. Lišće se koristi za kiseljenje kupusa, kuhanje napitka.
Višnja kao lijek
Višnja je dragocjen dijetalni proizvod jer jača apetit, varenje, reguliše rad crijeva. Ljekovita tečnost od višnje/čaj se daje bolesnicima sa groznicom. Ovaj čaj također dobro ugasi žeđ. Domaći i industrijski sok od višnje u roku od jednog sata uništava crijevne i dizenterijske bakterije. Svježi plodovi višnje, sok i sirup se koriste protiv hrkanja usljed upalnih stanja gornjih disajnih puteva i bronhitisa.
U narodnoj medicini protiv upalnih stanja zglobova se koriste višnja sa mlijekom i sok od višnje sa mlijekom u omjeru 1:1. Antiseptičko i antipiretičko svojstvo višnje su uslovljeni time jer su u mekom dijelu voća zastupljeni salicilati. Umirujuće i antikonvulzivno svojstvo ljekovite tekućine od višnje je zbog sadržanog magnezijuma u mekom dijelu voća. Nejestivi dijelovi često imaju ljekovita svojstva. Tako ljekovita tečnost od peteljki ima diuretička svojstva-što je naučno potvrđeno. Ljekovita tečnost od peteljki i mladih izdanaka djeluje protiv proljeva. Često se prepisuje za liječenje hroničnog kolitisa. Pomaže u snižavanju arterijskog tlaka. Ljekovita tečnost od lišća višnje u mlijeku je korisna protiv žutice. Usitnjeno svježe lišće ili ljekovita tečnost uspješno zaustavlja krvarenej iz nosa ili za tretiranje povreda na koži.
Trešnja ima sladak okus jer sadrži više šećera i manje organskih kiselina od višnje. Trešnja nadmašuje većinu bobičastog voća po količini gvožđa. Koristi se za liječenje mikrocitne anemije (posebno kod djece). Trešnja također podiže nivo hemoglobina.
Ljekovita tečnost sa peteljkama višnje-jednu kašiku osušenih i ustinjenih peteljki višnje prelijte sa šoljom ključale vode. Poklopite posudu i kuhajte 15 minuta na slaboj temperaturi. Napitak ohladite i procijedite kroz 4 sloja gaze. Uzimajet u nekoliko dnevnih doza dvadesetak minuta prije jela (korisno protiv kamena u bubregu, hipetenzije, dizenterije i otečenost). Terapiaj traje 2 do 3 sedmice.
Košpice od višnje-su odličan čuvar toplote. Košpice stavite u platnenu vreću i zagrijte. Služe kao termofor. Ako platnenu vreću s akošpicama stavite u zamrzivač onda dobijete prirodnu ledenu kompresu. Može se kroistiti za bolne zglobove ili mišiće jer dugo drže hladnoću/ili toplotu.
Napitak sa višnjama
Potrebno je:
400 gr višanja bez košpice, 1,7 l vode, 6 kašika skroba od krompira i šećer po ukusu. Višnje prelijte sa vodom i pustite da ključaju. Smanjite temperaturu i dodajte šećer. Kuhajte desetak minuta. Skrob rastvorite u približno pola čaše hladne prokuhane vode. Dobro izmješajte da se grudve razbiju i dodajte u smjesu. Skinite sa šporeta čim smjesa proključa. Pijte topli ili hladni napitak.
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti portal blog.domacin.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst. Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala.
Naslovna fotografija: www.en.wikipedia.org
0 Comments