Kako pčele proizvode med?

Na svijetu ima približno 20000 vrsta pčela na svim kontinentima osim Antarktike. Hrane se nektarom kao izvorom energije, te peludom, kao izvorom proteina. Otuda se i njihov život i navike međusob­no znatno razlikuju. Ali, za nas je vjerojatno najzanimljivije kako pčele proizvode med i kako društvene pčele organiziraju život u svojim zajednicama.

Da bi proizvela med, pčela najprije obilazi cvjetove, pije njihov nektar i nosi ga u svojoj vrećici u matičnjak. Ta vrećica je sastavni dio pčelinjeg tijela, proširenje organa za probavu i nalazi se u prednjem dijelu stomaka, ali sasvim odvojeno od njega. Šećer, kao sastavni dio nektara uzetog sa cvjetova, kemijski se mijenja još dok se nalazi u vrećici pčele, što predstavlja prvu etapu u stvaranju meda iz cvjetnog nektara.

Prije nego se nektar obradom pretvori u med, pčela iz njega uklanja najveći dio vode pomoću procesa isparavanja. Nasuprot pčelama, bumba­ri u posebnim stanicama, tzv. “mednim lončići­ma” drže med koji je još uvijek u tekućem stanju, baš kao i sam nektar, te im se brzo ukiseli. Ali je zato med što ga pčele unose u saće i tamo pohranjuju ispario toliko da gotovo i ne sadrži vodu, te se može održati gotovo vječno.

A što se zbiva tijekom zime?

Uporedimo iznova bumbare i pčele. U krajevima gdje vlada­ju umjerene temperature, mlade matice bumba­ra uvuku se duboko u rupe u pijesku što su ih same iskopale ili se sklone na neka druga pogodna mjesta i tako prezime. One su jedini članovi zajednice koji uopće prežive zimu! Pčela radilica u sezoni živi 30-45 dana, a matica živi i do sedam godina, a dnevno izlegne jajašaca do tri svoje težine.

U proljeće, svaka preživjela matica osniva novu društvenu zajednicu. Pčele su mnogo sretnije. Imaju urođenu spo­sobnost prilagodbe čak i surovim klimatskim uvjetima. Njihova društvena organizacija je vrlo efikasna i složena, te se unekoliko može uspore­diti s ljudskom društvenom zajednicom.

U košnici, gdje pčele žive, pčele radilice, vrlo precizno podešavaju temperaturu. Ona se ljeti stalno održava na 32°C u dijelovima košnice gdje se razvijaju mlade pčele. A za vrijeme zimskih dana, temperatura u košnici ne smije pasti ispod 7°C ispod ništice. Med iz košnice služi za prehra­nu pčela, ali i kao “gorivo”. Pčele raspolažu urođenom sposobnošću sprečavanja pada tempe­rature na taj način što povećavaju potrošnju meda.Med pčele jedna od najsigurnijih hrana – većina opasnih bakterija uopće ne mogu živjeti u medu!

http://e-kako.geek.hr/