Sigurno ste se nekada zapitali kako izgleda sadnja i njega četinara? U nastavku pročitajte više o ovom procesu.
Četinari u savremenoj hortikulturi su veoma zastupljeni. Ono što ih čini posebnim jesu, prije svega, postojanost u svim vremenskim uslovima, zadržavanje osnovne boje tokom cijele godine i mogućnost kombinovanja sa drugim biljnim vrstama. Osim na zelenim površinama niske i patuljaste forme četinara mogu se gajiti i u posudama. Iako zahtjevaju znatno veću pažnju i sporije napreduju od onih koji rastu u zemlji, slobodno, pravilnim održavanjem i uz malo truda mogu oplemeniti gotovo svaki spoljni kutak.
Nema lijepo uređenog vrta bez četinara. To je zato što su oni tokom cijele godine zeleni i ne gube na svojoj ljepoti tokom zimskih mjeseci. Četinari se mogu kombinovati sa raznim cvjetnicama, sa ružama, šibljem, listopadnim drvećem…
Naravno, bitno je uskladiti veličinu, oblik i boju četinara sa ostalim biljkama. Nećete kombinovati četinar koji raste 5 metara sa perenom od 5 cm, i slično.
Jesen i proljeće vrijeme kada se vrši sadnja i njega četinara
Četinari sa busenom, izvađeni iz zemlje, sade se tokom perioda mirovanja vegetacije kada nema mraza. Kontejnerske sadnice, odnosno biljke proizvedene i odgajene u saksiji praktičnije su za sadnju i mogu se saditi tokom cijele godine ali preporuka je da se izbjegne sadnja kada su jako visoke ili niske temperatura. Bez obzira da li su upitanju kontejnerske ili sadnice s busenom najpogodnije su jesenja i proljetna sadnja, pri temperaturama iznad 3°C. Za sadnju su prikladnije manje biljke visine 30 do 60 cm, jer se bolje primaju i brže formiraju korjenov sistem.
Saksija mora biti dovoljno duboka i prostrana kako bi sadnica u njoj što duže opstala, izbušena na dnu i dovoljno odignuta od tla ili podmetača, da bi voda nesmetano oticala. Dno saksije prekriva se krupnijim kamenom, a preko njega se stavlja tanji sloj sitnijeg šljunka. Zatim se dodaje zemlja, koja mora biti humusna, rastresita i vodopropustljiva i postavlja se sadnica. Potrebno je da sadnica bude ukopana, a zemlja oko nje dobro nabijena.
Da bi se zasađen četinar pravilno razvijao, neophodno ga je svake druge ili treće godine presaditi u veću posudu ili mu makar zamijeniti zemlju i skratiti žile.
Zasađena biljka se postavlja na sunčano ili mjesto sa djelimičnim hladom, zaklonjeno od vjetra.
Osnovna pravila koje pravilna sadnja četinara zahtjeva
Jedan od najčešćih neprijatelja četinara je voda, odnosno njeno prekomjerno zadržavanje oko busena, koje prouzrokuje truljenje žila. Većina ovih biljaka u takvim, nepovoljnim uslovima sporo napreduje ili uopšte ne može da opstane. Problem prekomjerne vlage se može izbjeći dobrom drenažom, kao jednim od najvažnijih uslova za uspješan razvoj. Mlade sadnice zahtjevaju redovno zalivanje sa manjom količinom vode, pogotovo u ljetnjim mjesecima, dok su starije biljke tolerantnije na sušu i odgovara im rijeđe i obilnije zalivanje.
Četinarima prijaju dobro nađubrena tla,a prihrana je veoma značajna pri uzgoju saksijiskih četinara. Najpogodniji je pregorio stajnjak ali se mogu koristiti i NPK kao i namjenska tečna đubriva.
Suve grančice koje se javljaju u unutrašnjosti stabla predstavljaju normalan prirodni proces i potrebno ih je povremeno uklanjati kako bi biljka imala potrebno provjetravanje. Četinari, posebno mladi, podložni su fizičkim oštećenjima. U zimskom periodu, za vrijeme snježnih padavina, četinare je neophodno čistiti od nagomilanog snijega, kako uslijed težine ne bi došlo do deformacije i lomljenja grana ili čitavog stabla. Takođe, mlade sadnice osjetljivije su i na udare vjetrova.
Orezivanje se obavlja jednom ili dva puta godišnje, obično u rano proljeće ili kasnu jesen. Orezivanjem se usmjerava rast, pospješuje razvoj, otklanjaju oštećenja i formira željeni oblik krošnje. Pravilno orezivanje četinara je vještina i umjetnost i zahtjeva strpljenje i iskustvo.
Većina četinara ne spada u vrste posebno podložne bolestima, a pravilna njega je osnova za zdravu i otpornu biljku.
OREZIVANJE ČETINARA
Veliki izbor varijeteta, boja i oblika krošnje pruža bezbroj mogućnosti za svakog ljubitelja lijepo uređenog dvorišta. Ova zimzelena vrsta ima posebnu draž i obogaćuje svaki prostor, bilo da je to travnjak,
mala baštica
ili da je zasađen u nekoj lijepoj žardinjeri.
Većina četinara dobro podnosi orezivanje, pa se od njihovih krošnji mogu praviti najrazličitije forme i oblici. Doduše, za tako nešto trebalo bi da imate vještu ruku, i malo kreativnosti i mašte.
Neke vrste “zahtjevaju“ orezivanje svake godine da bi im krošnja bila gušća i ljepša. To su npr. četinarske lopte. Orezivanje obavite rano u proljeće ili u jesen.
ČETINARI SA BUSENOM (ovo ne znam sta ćeš, ne znam pravilno) – ZALIVANJE
Sadnja i njega četinara sa busenom se vrši tokom cijelog perioda mirovanja vegetacije, od polovine oktobra do kraja aprila mjeseca. Jedino izbjegavajte period kada je zemlja smrznuta. Iskopajte rupu koja je dublja od busjena bar 10-tak cm i šira takođe 10-tak cm. Usitnite tu zemlju i vratite tanji sloj u rupu. Zasadite biljku, vratite svu zemlju i dobro gazite oko nje. Istjerajte sav vazduh iz zemlje. Zatim je dobro zalijte. Narednih nekoliko dana povremeno gazite oko biljke dokle god se zemlja oko biljke „pomjera“ . Posle sadnje zalivajte svaka 3 do 4 dana prve dvije nedelje, a kasnije je dovoljno zalivanje jednom nedjeljno, ali obilno. Nemojte da zalivate svaki dan po malo, to nije dobro za četinare, ali ni za druge višegodišnje biljke.
U toku ljetnjih mjeseci, kada su temperature visoke, zalivajte češće i po mogućnosti orošavajte biljku (to radite rano ujutro ili u večernjim satima). Ovo je njega četinara. Kao što vidite nije ništa komplikovano.
Četinari vole dobro propusno tlo, ne vole da se voda predugo zadržava kod korjena.
Što se tiče sadnje kontejnerskih sadnica četinara, proces je isti. Jedina prednost jeste što biljke koje su u saksijama možemo saditi tokom cijele godine. Najbolja je jesenja sadnja četinara, ali može i u nekom drugom vremenskom periodu da se sade (pošto su u saksijama).
SADNJA ČETINARA U ŽARDINJERAMA
U današnje vrijeme sve je veći broj okućnica koje nemaju travnatih površina, pa su ljudi prinuđeni da sade četinare i druge biljke u žardinjere. Ovo je mnogo teže nego gajiti četinar u zemlji. Ovim biljkama je potrebno mnogo više pažnje i njege, a uspjeh i dalje nije zagarantovan. Žardinjera mora biti velika, dole probušena i malo podignuta od zemlje da voda može nesmetano da odlazi. Na dno žardinjere stavljamo krupniji kamen 5-6 cm, na njega sitniji i dodajemo sloj pijeska 5-8 cm. Na taj način pravimo drenažu koja će omogućiti oticanje vode. Stavljamo humus, zemlju dobrog kvaliteta i sadimo biljku. Biljka mora biti ukopana do prvih grana. Dobro sabijte zemlju i obilno zalijte. Biljku ovako zasađenu je potrebno češće prihranjivati, bar 5-6 puta godišnje. Takođe je potrebno da je orošavate tokom ljetnjih mjeseci, a to bi trebalo da obavljate u jutarnjim ili večernjim satima.
Biljka u saksiji poslije 2 godine traži promjenu. U vrijeme mirovanja vegetacije presadite biljku u veći sud ili je izvadite, skratite korjenje za nekoliko cm, a zatim vratite u isti sud, ali promjenite zemlju (supstrat).
Kako zimi zaštititi četinare?
Pretpostavljamo da su odabrani četinari koji izdržavaju uobičajene i očekivane zimske uslove, i da nisu direktno izloženi hladnim zimskim vjetrovima. Oblačenje biljaka u prikladnu zimsku odjeću, što se nažalost može sve češće sresti, je samo pravljenje jako ružne slike u vašem vrtu.
Biljke sa uspravnim, a gustim rastom se moraju zaštititi od težine snijega koji ih može saviti, a ponekad i slomiti. Najbolje je iza nje diskretno postaviti drveni podupirač, ali ne suviše blizu da se ne ošteti korijen, za koji se biljka veže. Ako se ovo pažljivo uradi imaćemo tokom zime biljku koja je i zaštićena i lijepo izgleda.
Osim toga, ukoliko je prostor oko biljke okopavan, obavezno u kasnu jesen postaviti oko 10 cm malča, najbolje od grana orezanih četinara, koji će korijenu skratiti hladan period zime, a dodatno ga očuvati od velikih i naglih temperaturnih promena tokom zime, kada se zemlja otapa tokom sunčanih dana i ponovo zamrzava preko jako hladnih noći, što dovodi do nepotrebnih stresova i oštećuje za zimu toliko dragocene sitne žilice na korenovom sistemu.
Izvor: domacin.ba/rasadnim Mihale/agroklub.ba
0 Comments