Održavanje travnjaka obuhvaća:
• Zalijevanje
• Prihrana
• Košnja
• Valjanje
• Prozračivanje
• Zaštita od korova
Nakon što smo kvalitetnom pripremom tla i sjetvom uspjeli uzgojiti kvalitetan travnjak predstoji nam njegovo redovito održavanje. Mjere održavanja travnjaka obuhvaćaju njegovu košnju, prihranu, prozračivanje, zaštitu od bolesti, štetočina i korova i dr. Prema tome, da bi smo očuvali naš travnjak u dobrom stanju potrebno je puno truda i volje tijekom cjele godine, na što je spreman svatko tko želi imati lijepo uređen vrt i okućnicu.
ZALIJEVANJE TRAVNJAKA
Zalijevanje travnjaka Gotovo svu potrebnu količinu vode trava vuče iz tla. Međutim ukrasni travnjak treba puno više vode da bi se održao u dobrom stanju, a pogotovo u vrijeme velikih vrućina. Zalijevanje se provodi u ranim jutarnjim satima ili kasno polijepodne. Na nedostatak vlage u tlu najosjetljiviji je tek zasijani travnjak. Međutim, i u kasnijim fazama razvoja travnjaku je potrebno u sušnom periodu osigurati navodnjavanje jer korijen trave nalazi se u površinskom sloju tla od 10-12 cm i ne može crpsti vlagu iz dubljih slojeva. Iz tih razloga na travnjacima provodimo dodatno navodnjavanje u obliku zalijevanja.
Postoje dva načina:
Pokretni sustav navodnjavanja – koristi se samo za izrazito ravne terene. U praksi se rijetko koristi.
Stacionirani sustav navodnjavanja – kod ovoga sustava dovodne cijevi i same prskalice su ukopane u tlo, a pri uključivanju navodnjavanja prskalice iskoče van. Sustav je tako izveden da pokriva svaki kvadrat površine. Današnja tehnologija omogućava nam upotrebu tajmera s kojima možemo regulirati vrijeme uključivanja kao i količinu vode. Najbolje je raspršivače namjestiti tako da ispuštaju samo vodenu maglicu, a travnjak je najbolje zalijevati u ranim jutarnjim ili kasnim poslije podnevnim satima kada je zagrijanost (od sunca) najmanja. Sustave za navodnjavanje kod kojih postoji više mogućnosti navodnjavanja pogodnih za male površine moguće je naći u svakom bolje opskrbljenom vrtnom centru.
PRIHRANA TRAVNJAKA
Važnijih mjera održavanja travnjaka svakako je i redovita prihrana travnjaka jer čestom košnjom travnjaka smanjuje se fotosinteza biljaka kojom se biljke inače opskrbljuju potrebnim hranjivima. Taj nedostatak ishrane travnjaka nadoknađujemo prihranom organskim ili mineralnim gnojivima.
Preporuka je da se prihrana obavlja mineralnim gnojivima i to 2-3 puta godišnje, sa 10-20 g/m2. Tako se npr. prije početka vegetacije, zavisno o stanju usjeva i tla dodaje dušično gnojivo da bi se potakao razvoj zelene mase. Dušik se dodaje da stimulira rast u kritičnom razdoblju, npr. ako je u jesen travnjak sijan u teškim uvjetima (zbijeno tlo, loša kvaliteta tla i sjetve). Prije kraja vegetacije (prije zime) travu treba pripremiti pa se dodaje kalijevo gnojivo čijom primjenom se postiže otpornost trave na hladnoću i mraz. Prije same zime ne dodajemo dušično gnojivo da ne bi potakli pretjerani rast zelene mase.
Prva prihrana se preporučuje od sredine veljače do početka ožujka, a druga od početka druge dekade ožujka pa do defolijacije travnjaka. Na godinu ukupno utrošite 45-90 g/m2 gnojiva. Prihranu vršite za oblačnog vremena, ujutro ili navečer, prije kiše ili zalijevanja, utrošivši 5-10 l/m2 vode. Nikako ne smijemo vršiti prihranu za vrijeme jakih vrućina i po vjetrovitom vremenu.
KOŠNJA TRAVNJAKA
Ovisno o tipu travnjaka ovisit će i intenzitet košnje. Kositi možemo vrlo rijetko (do 2 puta godišnje) ili vrlo često (1-2 puta tjedno) što ovisi o tipu travnjaka.
Tako se travnjaci koji su na kosinama i polu prirodni travnjaci kose vrlo rijetko, 1-2 puta godišnje. Uporabni travnjaci kao javno zelenilo, travnate površine stambenog naselja i kućni vrt kose se 1-2 puta mjesečno, a ukrasni i sportski travnjaci kose se 1-2 puta tjedno.
Nakon sjetve travnjaka prvu košnju obavit ćemo nakon 2 mjeseca tj. kada trava naraste na visinu od 6 – 8 cm. Kod prve košnje izuzetno je važno da alati za košnju budu vrlo oštri kako ne bi čupali mladu travu. Treba paziti da se trava ne reže prenisko jer će se teže obnoviti, a ljeti će stradati od suše. Trava najbrže raste u periodu od travnja do lipnja te s nešto jačim intenzitetom u kolovozu te je to i najučestaliji period košnje. S rujnom opada intenzitet rasta trave.
U proljeće i rano ljeto kosite jednom na tjedan, a ljeti i u jesen rjeđe. Posljednju košnju obavite što kasnije, početkom studenoga da trava ne ostane previsoka, jer bi pod dugotrajnim pokrivačem mogla istrunuti.
ČIME KOSITI?
Postoji cijeli niz alata za košnju, a od veličine travnjaka i vašeg interesa i znanja ovisit će i čime ćete kositi. U rukama znalca, obična kosa će vrlo kvalitetno odraditi košnju naročito kada je u pitanju mladi travnjak. Nekako su nam danas po svemu najpristupačniji trimeri (motorni ili na struju) ali oni nisu pogodni za mlade travnjake (čupaju travu) niti za velike travnjake. Motorne kosilice su najidealnije riješenje, a obzirom na veliki broj modela možete pronaći neku koja vam odgovara i po cijeni i po kvaliteti.
VALJANJE TRAVNJAKA
Valjanje tla se vrši nakon planiranja tla i nakon sjetve i kad trava naraste oko 2mm kako bi učvrstili mladu travu koja je izašla klijanjem. Nakon sjetve koriste se lagani valjci da bi pritisnuli sjeme uz zemlju i tako uspostavili kapilaritet sjemena sa tlom da bi ono dobilo potrebnu vlagu za klijanje.
U proljeće se preporuča povaljati travnjak zbog mraza koji je izdignuo tlo pri čemu se korjenje trave odvaja od tla i kida, a što uzrokuje propadanje trave. Nakon što se travnjak povalja, uspostavi se kontakt između tla i trave te ova može nesmetano rasti. kada je travnjak mokar izbjegavajte valjanje.
PROZRAČIVANJE TRAVNJAKA
Prozračivanje travnjaka provodi se strojevima za aerifikaciju i to prije gnojidbe ili navodnjavanja da bi se uravnotežili učinci gaženja i valjanja travnjaka. Na većim površinama (sportski tereni, golf igrališta) aerifikacija se provodi sa posebnim valjcima sa šiljcima koji prozračuju tlo na dubini od 2-3 cm, a na manjim površinama kao što je kućni travnjak prozračivanje se može postići primjenom specijalnih cipela sa šiljcima, strojevima za prozračivanje tratine s rotirajućim zupcima ili vilama. Prozračivanje je dobro provoditi u proljeće i jesen.
Tijekom vegetacijskog perioda na travnjaku se pojavljuje sloj odumrle trave koja se nije u cjelosti razgradila i koja štetno djeluje na rast trave. Ovaj sloj koji se još naziva i filc, stvara povoljne uvjete za razvoj bolesti i štetnika. Stoga je na početku vegetacije nužno provesti vertikalno zasijecanje travnjaka posebnim strojevima (ako je veliki travnjak) ili ručnim alatom nalik na grablje s noževima (ako je manji travnjak). Potrebno je zarezati tlo na dubinu 2 – 3 cm, a nakupljeni filc pograbljati i ukloniti.
uredisvojdom.com
0 Comments