Ukrasna ograda od čempresa su prelijep ukras za naše domove. Česta pojava je da dođe do promjene boje, sušenja dijela sadnica čempresa, pa čak i propadanja biljaka i čitavih zasada.
Zaista je žalosno kad smo u takvoj situaciji, jer uložili smo veliki trud, novac, vrijeme i na kraju jedna biljka nam “upada” u oči i kvari ukupnu sliku ili sav trud propadne.
Za portal www.pravisavjeti.info piše: Munib Prošić dipl. ing. agr.
Pri kupovini čempresa za podizanje ograda treba posvetiti pažnju sitnicama, kao što su porijeklo sadnog materijala, potrebna dokumentacija, certifikati, izgled, zdravstveno stanje, kondicija, prisustvoj insekata.
Nije svejedno da li ste kupili sadnice u specijaliziranoj prodavnici za prodaju takvog sadnog materijala ili ste kupili sadnice na “pijaci” ili što se kod nas kaže “na crno”.
Uglavnom razlog zašto ludi kupuju od bilo koga je taj što su sadnice na crno mnogo jeftinije, čak i duplo jeftinije nego u vrtnim centrima i specijaliziranim prodavnicama. Ali je velika vjerovatnoća i da su zaražene ili da sa sobom već donose štetnike koji će ih na kraju i uništiti.
Zbog sve češćih visokih temperatura i naglih promjena vremena, čempresi posađeni u živicama doživljavaju stres koji utječe na njihovo fiziološko zdravlje i njihov izgled, te postaju podležniji napadu štetočina.
Zašto ograda od čempresa?
Čempresi imaju manji i plitki korijen, zbog čega su veoma osjetljive na sušu i svaki manjak vode, što dovodi do oslabljivanja stabla i samim time povećanja mogućnosti napada sekundarnih štetnika.
U praksi često susrećemo slučajeve da zbog gustih listova čempresa koji se formiraju na vanjskim dijelovima biljke, unutarnji dio biljaka nema dovoljno sunčeve svijetlosti za fotosintezu. To rezultira sušenjem i odbacivanjem tih listova. Ovaj problem se može spriječiti preventivnim uklanjanjem viška grana i prorjeđivanjem, te sadnjom čempresa na veći razmak.
Ovom prilikom preporučujemo svim vlasnicima ograda od čempresa, da makar jednom sedmično vršimo ”kupanje” kompletnih biljaka vodom. Na taj način možemo ukloniti veliku količinu insekata koji napadaju ograde. Voda im ili smeta ili ih jednostavno sapere. Naravno ova mjera se provodi predvečer ili ujutro nikako u sred dana jer bi izazvala šok i kontra efekat.
Potrebno je redovno obilaziti i kontrolisati zasade čempresa. Ipak to je “živa ” ograda, vršiti uređivanje, okopavanje, redovno navodnjavanje, preventivnu zaštitu te prehranjivanje.
Ukratko ćemo opisati najčešće neprijatelje čempresima i najčešće bolesti koje ih napadaju.
Tujin krasnik (Lamprodila festiva)
Govorimo o sitnom insektu koji je veoma opasan. Njegova veličina je oko 10 mm i jaja odlaže u proljeće. Njegove ličinke prave velike štete, tako što grizu stabljiku i buše tunele ispod kore biljke. Kao posljedica bušenja dolazi do slabljenja biljke, gubljenja snage i sušenja vršnhi dijelova. Zeleni dijelovi gube boju, blijede nakon toga boja im je smeđa, promjena boje ide iz unutrašnjosti prema van, na kraju dolazi do potpunog sušenja grane.
Ako se radi o mlađoj sadnici postoji mogućnost da kao posljedica ovakvih napada dođe do potpunog sušenja biljke.
Ako primjetimo ove insekte u svojoj ogradi od čempresa i ove simptome na granama ili biljkama, najbolje šta možemo uraditi je ukloniti te grane. I to tako što ćemo ih osjeći makazama i spaliti ih nakon toga. Preporučujemo tretiranje insekticidima prevetnivno. U vezi insekticida posavjetujte se svojim agronomima.
Ograda od čempresa i moljci mineri (A. trifasciata)
Još jedan veoma opasan insekt, radi se o noćnom leptiriću veličine oko 5 mm. On pravi štete tako što smanjuje kvalitetu biljke i narušava sam izgled. Njihove gusjenice nanose štetu tako što nastanjuju izbojke i aktivne su uglavnom u zimskom periodu kada je temperatura iznad 0 °C.
Gusjenica je žućkaste boje koja pri izlasku iz napadnute grančice, pravi izlazni otvor-rupicu i dolazi do sušenja cijele grane od vrha prema stablu.
Ako primjetite ove insekte i navedene simptome kao i u prethodnom slučaju, osjeći granu nešto niže od mjesta bušenja kore biljke i nakon iznošenja sa parcele zapaliti grane. Moguće je raditi i preventivno tretiranje insekticidima u vrijeme rojenja.
Ograda od čempresa i potkornjaci (Phloeosinus)
Ovi insekti moze se raći da spadaju u najopsanije štetnike, jer večinom napadaju biljke pod stresom, slabije kondicije. Odrasla jedinka buši stablo i tako se hrani. Najveći problem nastaje kad se nasele pod korom i zametnu leglo. Na mjestima ulaska u stablo možemo pronaći smolu i piljevinu, te dolazi do sušenja grana i cijele biljke.
Ako primjetite ove simptome obavezno osjeći napadnute grane i zapaliti ih izvan parcele, kako bi iznjeli štetnike koji bi se inače zadržali do jeseni u biljkama.
Smeđa pjegavost izbojaka
Bolest uzrokuje gljivica Didymascella thujina, koja izaziva bijeljenje listova, koji dobijaju tačkice smeđe boje. Na mladim biljkama tokom zime pojavljuju se smeđe lisne ljuske, i počinje lišće da opada. Stablo daje izgled kao da je spaljeno vatrom i dolazi do brzog prorjeđivanja krošnje i gubljenja biljke,
Preventivno djelovanje u ovom slučaju je izbor čistih, nezaraženih sadnica, kao što smo već spominjalči i preventivna upotreba nekog od fungicida dostupnih u svim bolje opremljenim poljo apotekama.
Odumiranje izbojaka
Uzročnik je opet gljiva ali po imenu Kabatina thujae. Njoj pogoduje ako su biljke gusto posađene jedna uz drugu (što je kod nas nejčešće slučaj) i ako su vlažni uslovi. Na zaraženoj biljci možemo vidjeti plodišta ali ako koristimo povećalo. Većinom se dešava da odumiru vršne grane ne cijele biljke.
Preventivno možemo vršiti prorjeđivanje krošnje i odstaranjivanje svih sumljivih i osušenjih djelova biljke te redovna prihrana i higijena.
Pri svakom uklanjanju biljaka ili grana zaraženih, oštećenih, polomljenih ili zaraženih u najmanju ruku sumljivih, vršiti obavezno spaljivanje što dalje od ostalih biljaka. Nebi bilo loše mjesto reza zaštiti nekom smolom ili kupovinom originalnih kalemarskih smola i voskova.
Kao i svaki put, nadamo se da će Vam ovaj tekst koliko toliko olakšati održavanje vaših živica, da budu ljepše, zdravije i veselije.
Za portal www.pravisavjeti.info piše: Munib Prošić dipl. ing. agr.
izvor: savjetnici.info
Pogledajte još savjeta klikom ovdje!
0 Comments