Zaštita pčelinjaka od hladnoće

Zaštita pčelinjaka od hladnoće je jedan od osnovnih zadataka svakog pčelara.

Poznato je da pčele dolaskom nižih temperatura, pred kraj jeseni, a početkom zime u svojim nastambama prelaze u klupko. Ono koje rade oko svojih prikupljenih zaliha za bespašno razdoblje. Iako se zimi radovi direktni na pčelinjaku smanjuju to ne znači da ih nema. Svi znaju  da pčele ne spavaju zimski san već samo smanjuju svoje funkcije na minimum.

Pčele mogu samo do neke granice podnijeti sniženje temperature, a dobro se osjećaju sve do 13°C. Već pri nižim temperaturama njihova se pokretljivost smanjuje. Ako ih naglo zadesi temperatura od 9°C, brzo se ukoče i uskoro ugibaju.

Taj minimum pokretnosti omogućuje im također štedljivu minimalnu potrošnju hrane što ovisi o podneblju i pojedinoj godini.  One poslove koje pčelari provode moraju biti unaprijed planirani. I naravno kao i kroz godinu rađeni u tišini i bez prevelikog uznemiravanja zajednica koje se nalaze u klupku.

Meteorologija je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj. Ona proučava vrijeme
oko nas. Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru, a prosječan godišnji tijek
vremena nekog područja čini klimu. Za cjelovito određivanje vremena u obzir se moraju
uzeti neki elementi. Najvažniji su: temperatura, tlak, vjetar, naoblaka, vlaga u zraku i
padaline.

Uticaj vremenskih prilka i zaštita pčelinjaka od hladnoće

Pčele su ovisne o prirodi (o vremenu). Med i svoje ostale proizvode one proizvode na isti
način već milijunima godina. U potpunosti ovise o okolini i danas bi teško preživjele bez
pomoći ljudi – pčelara.

Pčele imaju vrlo važnu ulogu u prirodnim i poljoprivrednim ekosustavima preko njihovog načina oprašivanja bilja, a tek nakon toga imaju važnost u proizvodnji hrane za ljudske potrebe. Da bi pčele mogle oprašivati biljke i proizvoditi hranu potrebni su dobri prirodni uvjeti. Dobri prirodni uvjeti su osnovni preduvjet za dobro medenje (to je vrijeme kada biljke izlučuju nektar koji je pčelama neophodan za razvoj a pčele nektar u košnici pretvaraju u med).
U jesen primjećujemo da dani postaju sve kraći, a prinosi nektara i cvjetnog praha sve su
slabiji. Vrijeme postaje hladnije. Matice smanjuju intenzitet polaganja jaja. Trutova ima sve
manje i manje u pčelinjoj zajednici. Sezona rojenja je prošla, a dolazi sezona grabeža.

Grabež je posebno opasna pojava na pčelinjaku. On se očituje u drastičnom padu količine meda u
određenim košnicama i mnoštvu mrtvih pčela. Prevencija grabeži su snažna i zdrava društva
s puno pčela. Osim grabeži probleme na pčelinjaku mogu uzrokovati štetočine (glodavci,
razni insekti, ptice), a prevencija toga je smanjivanje leta ili postavljanje mehaničkih
pregrada na leto (češljeva).
Sve ovo su obilježja jeseni i vrlo važno je u to vrijeme provoditi pravovremene preglede i
kontrole pčela.

Zaštita pčelinjaka od hladnoće pri niskim temperaturama

Kod nižih temperatura pčele su manje pokretne i aktivne. Njihovi prirodni neprijatelji kojima je do sada bilo teško ući u neosvojivu pčelinju tvrđavu koriste svaku priliku za ulaz u njihovu “smočnicu”. Miševi, voluharice, stršljeni, ose i drugi veći ili manji neprijatelji žele se zasladiti pčelinjim vrijednim proizvodima koje su one za ovo doba godine spremale isključivo za svoje potrebe.

Kako sprječiti neželjene situacije i zaštititi pčelinjake od hladnoće

U pravilu, ako su pčele dobro pripremljene za zimu, zimi nemamo posla oko pčela. Poslovi koji se eventualno odrađuju su obilazak pčelinjaka i kontrola eventualne štete (divlje životinje, lopovi i dr.)

Ako zima bude oštra i s puno snijega tada uklanjamo snijeg sa leta bez uznemiravanja
pčelinjih društava.

Kao što vidite proces zaštite pčelinjaka od hladnoće je složen posao koji počinje s završetkom suncokretove paše dok u košnicama imamo velik broj pčela. Cilj nam je održati jaka društva s puno pčela za zimu.

Tokom tog razdoblja prioritet nam je zdravstveno stanje pčelinjih zajednica, obilje peluda
i poklopljenog meda u košnicama. Za vrijeme zimskog perioda važno je pčelama osigurati
mir na zimovniku. Ukoliko je sve odrađeno na vrijeme i pravilan način s prezimljavanjem
ne bi trebali imati problema do proljeća.