Znaš li kako uzeti uzorak zemlje za analizu?

Jeste li ikad uzimali uzorak zemlje za analizu? Znate li kako uzeti?

Ako planiramo podizati novi zasad, bilo da se radi o sijanju krastavaca ili zasadu oraha, jabuka ili možda malina, prvo šta trebamo obavezno uraditi je uzeti uzorak zemlje. Taj uzorak treba poslati na analizu zemlišta, koja nam govori sve o sastavu zemlje i kako bi dobili detaljna upustva o daljim aktivnostima.

Većina poljoprivrednih proizvođača pri planiranju i podizanju zasada analizu zemljišta radi samo zbog toga što se ta analiza traži od strane općine i kantona kao uvjet za predaju zahtjeva za novčane poticaje.

Moramo raditi na tome da svi shvatimo, da se analiza zemljišta ne radi samo zbog novčanih poticaja, već se analiza zemlišta radi da nam olakša uzgoj i proizvodnju, da nam prinosi budu što veći. Kako god, ako uradimo analizu kako treba, te ako postupimo po upustvima koja su nam navedena u analizi, sigurno će nam biti bolji rezultati, a naš džep puniji.

Zašto uzimati uzorak zemlje za analizu?

Uzimanje uzoraka za analizu zemlišta može se vršiti na više načina, svaki agronom će dati neku svoju verziju postupka, ali sve se uglavnom svodi na isto, razlike su u nekim nijansama.

Uzeti uzorak mora biti stvaran i reprezentativan, a ne samo uzet “reda radi”.
To znači nemojmo sebi dozvoliti da prilikom uzimanja uzorka, odnosno kopanja rupa za uzimanje uzoraka, da biramo mjesta na kojima je bilo odloženo đubrivo ili slično, jer to nije stvarni pokazatelj stanja na parceli. Nema potrebe da varamo sami sebe.

Osoba koja radi analizu vas gleda kao još jedan broj i njega baš briga kakva će biti rezultati, ali nas jest briga, jer od tog uzorka zavise rezultati rada na parceli.

Nemojmo sebi dozvoliti da uzmemo uzorak s jednog mjesta, jer nam je teško hodati po parceli, takav uzorak nije reprezentativan niti stvaran, to je samo uzimanje da imamo “papir”.

Koliko rupa da kopamo?

Zavisno od broja parcela, veličine parcele, njenog izgleda i strukture zavisi koliki ćemo broj rupa za uzimanje uzorka za analizu kopati. Univerzalno pravilo bi bilo, što više rupa iskopamo, to je uzorak bolji i reprezentativniji.

Šta nam je potrebno do alata da se uzme uzorak zemlje za analizu?

Od alata za uzimanje uzoraka za analizu ne treba ništa specijalno, to je uglavnom alat koji svaka naša kuća ima;lopata, kante za zemlju, komad najlona, pvc vrećica, nož, list papira i olovka.

Kako odrediti pravac kretanja po parceli?

Pravac kretanja se određuje tako što ćemo sami odlučiti kako nam je lakše, ići dijagonalno ili cik cak po parceli.

Postupak uzimanja nije nimalo kompliciran.

Na koju dubinu da kopamo?

Prilikom kopanja rupa za uzimanje uzoraka, poštujemo pravilo da se jedan uzorak uzima sa dubine do 30 cm odnosno za dubinu jedne lopate. Drugi do 60 cm, odnosno za dubinu dvije lopate.

Postupak uzimanja uzorka

Kad smo iskopali rupu, vertikalno se odvoji dio zemlje debljine oko 3 cm, izvadimo lopatu van rupe, položimo je na zemlju, zatim nožem odvajamo lijevu i desno stranu uzorka, ostavljamo središnji kaiš širine oko 5 cm. Napomena skinuti obavezno dio s  travom. Uzeti uzorak stavljamo u za to određenu kantu s ostalim uzorcima sa te dubine.

Nakon toga nastavimo kopati na dubinu od tih 30 cm do 60 cm, na isti način uzmemo uzorak i stavljamo ga u za to označenu kantu.

Postupak ponavljamo dok ne dođemo do kraja parcele i ne uzmemo što više uzoraka, koje pomješamo, svaki u svojoj kanti. Ta pomješana smjesa prestavlja jedan zajednički reprezentativni uzorak zemlišta.

Kantu zemlje istreseno na najlon, isitnimo je, pustimo da se suši 24 sata, dobro izmješamo zemlju, ukolnimo sve strane dijelove, kamenje, dijelove biljaka, travu i pola kilograma zemlje stavimo u vrećicu.

Tu vrećicu zapakujemo i uz nju stavljamo popratni akt na kojem pišu sve potrebne informacije na osnovu koji će odgovorna osoba prilikom izrade analize moći dati upustva šta daljeda radimo.

Sadržaj popratnog akta

Veoma je bitno prave infomacije napisati kad je u pitanju veličina, pretkultura, šta planiramo saditi i slično.

Informacije koje moramo napisati na popratni akt su:

1. Ime i Prezime vlasnika parcele,
2. Adresa, odnosno lokacija,
3. Dubina uzimanja uzorka,
4. Pretkultura koja je skinuta sa parcele,
5. Opisati koju kulturu planiramo zasijati-posaditi,
6. Datum uzimanja uzorka,
7. Nije od viška napisati koliko smo đubriva prošle godine dali na tu parcelu.

Isto se ponavlja na kesi broj dva, osim razlike u dubini.

Kome poslati uzorak zemlje za analizu?

Takav uzorak šaljemo u neku od institucija nadležni za vršenje analiza zemlišta, kao što su poljoprivredni zavodi u BiH, svi pojoprivredni fakulteti u BiH.

Rezultate analize čekamo 7 do 10 dana, neke institucije šalju nalaze poštom, kod nekih je potrebno lično da preuzmemo rezulate.

Koliko košta analiza?

Troškovi izrade analize tla u BiH kreću se 50 do 60 KM, zavisno od kantona do kantona.

Nadamo se da Vam je ovaj tekst od koristi i da ćemo od sad ozbiljnije se odnositi prema ovom postupku. Analizu treba raditi da imamo koristi od nje, a ne samo “reda radi”

Pozivamo Vas da komentarišete naše tekstove, šaljete pohvale, kritike ili pitanja. Mi smo tu da Vam budemo na rasoolaganju i besplatno Vas savjetujemo u granicama našeg zananja.

Kažu da nema glupog pitanja, već samo glup odgovor!

Preporučite nas Vašim FB prijateljima, poljoprivrednicima, voćarima, pčelarima, zadrugama, udruženjima.

AUTOR: Dipl.ing.agr. Munib Prošić za portal www.pravisavjeti.info

Izvor: savjetnici.info

Pogledajte još korisnih savjeta klikom ovdje!