Borite se protiv plamenjače prirodnim putem

Borite se protiv plamenjače prirodnim putem? Znate li kako?

Plamenjača ili krumpirova plijesan (Phytophthora infestans) bolest je koja zadaje brige uzgajivačima krumpira bili oni ekološki, integrirani ili koncencionalni. Prvi znaci bolesti mogu se očekivati pred kraj cvatnje ili neposredno nakon cvatnje, što ovisi o temperaturama, broju kišnih dana i količini oborina. Razvoju plamenjače pogoduju:

– Temparature iznad 10°C;

– Optimalne temperature zraka za razvoj plamenjače su 18 do 22°C;

– Vlaga zraka iznad 90%;

– Nakon dva uzastopna dana s maksimalnim dnevnim temperaturama 23-30°C poslije ostvarenih uvjeta za zarazu;

– Vrijeme nicanja krumpira – oborine veće od 18 mm te desetodnevnim razdobljima s oborinama većim od 30 mm.

Simptomi plamenjače:

Prvi simptomi plamenjače vidljivi su najprije na listovima krumpira pojavom sivo-smeđih pjega, koje kasnije brzo dobiju smeđu boju i suše se. S donje strane listova vidljiva je siva prevlaka nastala od spora gljive. Simptomi su kasnije vidljivi i na stabljici krumpira. Zaraza često počinje na vrhu lista i širi se u obliku slova V. Spore gljive se brzo šire, osobito krajem maja, ukoliko je vlažno vrijeme. Glavni izvor zaraze su gomolji, prepoznatljivi po plavo–smeđim površinskim udubljenjima. Na presjeku gomolja, u unutrašnjosti ispod pjega tkivo ima smeđe–rđastu boju.

Zaštita krumpira od plamenjače u ekološkom uzgoju provodi se preventivnim i direktnim mjerama:

1. Preventivne mjere zaštite protiv plamenjač:

– Osigurati dobre uvijete rasta (kvalitetna obrada tla, pravilna gnojidba);

– Krompir saditi na isto tlo svake 5-6 godine;

– Izbor otporne sorte;

– Sadnja zdravih i nezaraženih gomolja;

– Sadnja u toplo tlo, ali ne preduboko;

– Gnojidba zrelim stajnjakom ili kompostom;

– Kompostirati stajnjak pri temperaturi od 60°C kako bi se uništile spore gljive;

– Oboljele biljke odmah ukloniti i uništiti;

– Zagrtanje sa zaobljenim humkom kako bi se kiša slijevala u međuredove;

– Ne dopustiti da se površina zakorovi;

– Uništavati samonikle biljke krumpira u narednim kulturama.

2. Direktne mjere zaštite protiv plamenjače:

Za zaštitu bilja protiv gljivičnih oboljenja koriste se sredstva za jačanje biljaka na bazi prirodnih materijala i ljekovitog bilja uz prirodne dodatke:

A. Uporaba kamenog brašna, dijatomejske zemlje, bakra te MycoSin®VIN-a. Kameno brašno i dijatomejska zemlja primjenjuju se preventivno prije pojave plamenjače. Primjenjeni prskanjem ojačavaju stijenke lista te utječu na smanjenje prodora spora plamenjače i drugih mikroorganizama u biljke krumpira. Istodobno njihova primjena zatvara dišne organe insekata. Pri primjeni kamenog brašna treba obratiti pozornost na uporabljenu količinu jer prevelika količina kamenog brašna može uzrokovati ožegotine na listovima krumpira.

Bakar je djelotvorno sredstvo u borbi protiv plamenjače i drugih gljivičnih i bakterijskih bolesti. Treba ga upotrebljavati samo u slučaju potrebe a prema prognozi i preporukama savjetodavne službe. On, kao teški metal, oštećuje organizme u tlu i onečišćuje vodene tokove. U ekološkoj proizvodnji je dozvoljena potrošnja bakra do 3 kg/ha godišnje ili 6 kg/ha kroz tri godine. Bakreni pripravci koriste se prskanjem biljaka i do nekoliko puta godišnje uz napomenu da se ne smiju prekoračiti propisane količine.

Dopuštene formulacije bakra u eko poljoprivredi su: bakreni hidroksid, oksiklorid i oksisulfat. Nakon jakih kiša bakar se ispira sa biljaka i tada moramo ponoviti tretiranje. MycoSin®VIN je biološka alternativa bakrenim sredstvima. Izrađen je na osnovi kisele aluminijske glinice i biljnih ekstrakata. Sprječava razvoj truleži lista i gomolja krumpira, nema karence i nije otrovan za korisne kukce. Primjenjuje se preventivno prskanjem.

B. Uporaba pripravaka na bazi algi za jačanje biljaka. Pripravci za jačanje biljaka sve se češće rabe u nas, osobito oni na bazi smeđih algi. Svojim djelovanjem revitaliziraju i jačaju biljke te ih opskrbljuju potrebnim elementima. Primjenjuju se prskanjem u svim fazama razvoja biljaka. U nas se na tržištu nalaze pod trgovačkim nazivima: Bio S, Neudo–Vital, AlgoVital®Plus i Bio-algeen S-92. C. Zaštita pripravcima iz „domaće radinosti“:

Juha od koprive i preslice i obrano mlijeko protiv plamenjače

Juha od koprive utječe na jačanje i otpornost biljaka. Primjenjuje se višektarnim prskanjem. Primjenjena zalijevanjem koprivina juha poboljšava strukturu i mineralni sastav tla.

Priprema: 1 kg svježe mlade koprive nasjeckati (200 grama suhe) i potopiti u 10 litara kišnice te pustiti da odstoji 24 sata. Za to vrijeme izluči se mravlja kiselina. Pripravak procijedti i koristiti za prskanje u omjeru 1:20 (1litra pripravka na 20 litara kišnice). Za zalijevanje pripravak treba koristiti u omjeru 1:10 (1 litra pripravka na 10 litara kišnice). Juha od preslice utječe na otpornost biljaka, djeluje kao fungicid te spriječava pojavu gljivičnih bolesti (pepelnica, hrđa, plamenjača, snijeti,…). Primjenjuje se prskanjem biljaka u ranim jutarnjim satima, za sunčana vremena, a prije žege.

Biljke preslice se beru u drugoj polovici kolovoza kada sadrže najviše kremene kiseline. Beru se ujutro, u prvom dijelu dana i suše u hladovini na prozračnom mjestu. Osušena preslica mora imati prijatan miris i lijepu zelenu boju.

Priprema: 1 kg svježe biljke (150 g suhe) potopiti u 10 litara kišnice i ostaviti 24 sata. Nakon toga sve to zagrijati i kuhati na laganoj vatri 20-30 minuta, zatim ohladiti. Dobiveni pripravak procijediti i koristiti za prskanje u omjeru 1:5 (1 litra pripravka na 5 litara kišnice). Obrano mlijeko ima ulogu stvaranja zaštitnog sloja na listu te djeluje preventivno protiv gljivičnih oboljenja. Najbolje je koristiti domaće punomasno ili pak obrano mlijeko. Priprema: 1 litra domaćeg polumasnog mlijeka razrijedi se s kišnicom u omjeru 1:10. Time se prskaju biljke krumpura svakih sedam dana ali i nakon kiše. Kod obranog mlijeka primjenjuje se omjer 1:1 (1 litra obranog mlijeka razrijedi se u 1 litri kišnice).

Ljubica Magdić, sruč. spec. ing. agr.