Bundeva je svestrano povrće: kuhana na pari, pečena i sirova izrendana

Bundeva sadrži veliku koncentraciju antioksidanasa i karotena, posebno vitamina C i E. Bundeve smiruju i jačaju san. Zbog sadržanih vitamina iz B grupe bundeva smanjuje nervozu. Ovaj idealan nutricionistički profil bundeve uotpunjuju pektini, celuloza i druga biljna vlakna (važna za probavu, ubrzanje metabolizma, gubitak tjelesne mase i redukciju celulita). Bundeva je niskokalorična 100 gr = 28 kalorija ( i ujedno obavlja detoksikaciju organizma) pa je stoga jedna od glavnih namirnica u anti-celutit planu ishrane.

Bundevu možete jesti sirovu odnosno izrendanu poput mrkve, pečenu u rerni i kuhanu na pari. Za pečenje bundeve u rerni, izrezane komade možete posuti cimetom i medom i peći bez šećera. To je onda idealna užina ili međuobrok.
Bundeva je odličan diuretik jer pospješuje izbacivanje suvišne vode iz organizma. Preporučuje se bolesnicima od reume, gihta, upalnih stanja bubrega i mokraćne bešike. Bundeva je idealna za dijabetičare jer snižava nivo šećera u krvi. Dobar je izvor vitamina A i C te proteina, kalijuma, folne kiseline i antioksidansa i sadrži malo masnoće. Sjemenke bundeve su bogate sa proteinima, gvožđem, cinkom, magnezijumom, manganom i vitaminom K.

6 popularnih vrsta bundeva iz cijelog svijeta

1. Angelica

Angelica je mala muskatna bundeva porjeklom iz Francuske. Ovo je i jestiva i dekorativna bundeva. Okrugli plod ima težinu od 1 do 2 kilograma, rebrastu koru blijede narančaste boje. Mesnata unutrašnjost je tamnonarančaste boje. Izratizo je sočna zbog čega se najviše koristi u slasticama i raznim slatkim jelima. Može stajati nekoliko mjeseci u ostavi jer se dobro skladišti.

2. Kabocha

Kabocha je bundeva porjeklom iz Azije tj. Kambodže. U 16 stoljeću su pomorci donijeli sjeme ove tikve u Japan gdje je počeo intenzivniji uzgoj.

3. Ibiza bundeva

Ibiza je porjeklom iz Španjolske. Ima okrugle i blago-rebraste plodove koji dostižu 2,5 do 3,5 kg težine. Meso je suho i narančasto-žute boje. Ova vrsta ima izuzetak kvalitet a uzgaja se i zbog sjemena (koje ima neuporedivo veću vrijednost od mesnatog dijela). Ove vrste su znatno bogatije sa vitaminima i mineralima. Ovo je veoma slatka i vrlo ukusna bundeva i često se peče u rerni. Bitno je bundevu dobro očistiti i osušiti te peći do jedan sat vremena na 200 °C. Prelije se sa medom i cimetom po želji. Može biti prilog raznim slanim jelima.

4. ButterNut

ButterNut potiče s područja Sjeverne Amerike. je izdužena kruškolika bundeva koja naraste do 2 kg. Ima tamnonarančastu mesnatu unutrašnjost slatkog i kremastog ukusa. Može se jesti sirova, peći na grilu i u rerni. Koristi se u kremastim juhama, kolačima, slatkim varivima, pitama , mafinima, kaše za bebe, marmelada i džem. Ima dug vijek skladištenja i do 2 godine. Kora je tanka i jestiva i po potrebi se lako oguli. Sadrži odličan izvor vitamina A i C te minerala kalcija i željeza. Sadrži i omega-3 masne kiseline, ugljikohidrate te korisna vlakna koja doprinose boljoj probavi.

5. Klasična bijela bundeva

Klasična bijela bundeva koristi se za pite i kolače. Postoje razne veličine ove vrste bundeve ali su uglavnom velikog gabarita.

6. Hokaido

Hokaido je vrlo popularna sorta bundeve porjeklom iz Japana. Zato se često zove japanska tikva. Ima debelu i tvrdu koru crvene ili narančaste boje. Ovo je mala sorta čiji su plodovi do 2 kg težine. Hokaido bundeve su vrlo cijenjene te se smatraju najukusnijim i najboljim bundevama. Ima sladak, pomalo kestenjast ali izuzetno aromatičan ukus.

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti portal blog.domacin.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst. Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala

Naslovna fotografija: www.hr.wikipedia.org