Elvira Tomola jedna je od rijetkih koja muze kobile već tri godine. Da su konji plemenite životinje najbolje zna Elvira Tomola iz Velike Jasenovače koja se već 15-ak godina bavi njihovim uzgojem i ne krije ljubav prema njima. No igrom slučaja gospođa Elvira otkrila je kako se uz uzgoj konja može proizvesti i mlijeko kobile.
Prije gotovo tri godine prilikom ždrijebljenja kobila je uginula, a ždrijebe je ostalo. Da bi preživjelo mora piti isključivo mlijeko. Na kraju othranila sam ga na kravljem mlijeku, a u međuvremenu sam se raspitivala kod poznanika i na internetu o kobiljem mlijeku, tada sam čula za jednu ženu u Istri koja doji kobile – priča 38-godišnja Elvira Tomola. Tako je sve i počelo, a kada se pročulo da mlijeko i prodaje, javili su se i prvi kupci, znajući da mlijeko dobiveno od kobile uvelike pomaže ljudskom organizmu.
Dnevna doza decilitar do dva kada je u pitanju mlijeko kobile
Mlijeko kobile je potrebno dnevno piti tek deci do dva, koristi se isključivo kao lijek, do sada su ga pila djeca koja su imala problema s kašljem, pio ga je i jedan čovjek s multiplomsklerozom, ali dobila sam i povratne informacije da je izvrstan i kao energetski dodatak – kaže Tomola.
Kobile su specifične, one kada se oždrijebe, svoje mlado imaju stalno uza se, jer dok je malo hrani se svakih 15 do 20 minuta, tako da se sa mužnjom počinje tek kada je ždrijebe veće, i kada uz mlijeko počinje dohrana čvrstom hranom.
Mlijeko kobile kao lijek
Zbog anatomskih i fizioloških razlika u usporedbi s konvencionalnim mliječnim
pasminama korištenje kobila i magarica u proizvodnji mlijeka za humane potrebe u izradi
menadžment sustava treba uvažiti sljedeće posebnosti:
- mliječna žlijezda obje vrste je malog volumena (najviše 2-2,5 L) s limitiranim
- kapacitetom cisterne
- veliki je udio alveolarnog mlijeka (70-75%)
- rezidualno mlijeko (~30% od ukupne količine) sadrži najviši udio masti
- za zadovoljavajuću perzistenciju laktacije majka i mladunče moraju ostati zajedno do prirodnog odbića mladunčadi u dobi od 6-9 mjeseci i biti odvojeni 3 sata prije svake mužnje. Interval između dvije mužnje ili sisanja ne bi trebao biti duži od 3 sata budući da se smanjuje sposobnost sekrecije mlijeka. Na komercijalnim mliječnim farmama kobila, prema zahtjevima tržišta kobile se mogu musti 3-5 x dnevno kako bi se proizvelo i do 15 kg mlijeka dnevno. U tim slučajevima ždrjebad se na duže vrijeme odvaja od majki
- prisutnost ždrjebeta u vrijeme mužnje za mnoge kobile potrebno je za potpuno izmuzivanje cisterne. Trening kobila može pomoći u izostavljanju ždrebeta u vrijeme mužnje
- rutinska mužnja provodi se između 3 i 5 puta dnevno. Za specijalne potrebe na dobro organiziranim farmama mužnja može biti organizirana i do 8 puta dnevno.
Mlijeko kobile najsličnije ljudskom mlijeku
U usporedbi s mlijekom ostalih pasmina koje se koriste za humanu potrošnju, mlijeko
kobile i magarice sastavom i svojstvima najsličnije je humanom mlijeku. Karakterizira ih
relativno niska razina proteina, mliječne masti i pepela. Udio mliječne masti u mlijeku
magarice prema dostupnim je podatcima i niži od njenog udjela u mlijeku kobile i usko je
povezan s učinkom pražnjenja mliječne žlijezde.
Za objašnjenje, dobar je primjer korištenja egzogenog hormona oksitocina prije strojne
mužnje koji je pospješio izmuzivanje rezidualnog mlijeka. Posljedično tome, tako dobiveno
mlijeko sadržavalo je značajno viši udio mliječne masti (1,73%) u usporedbi s prirodnim
izmuzivanjem mliječne žlijezde (0,43%). Varijacije u udjelu mliječne masti u mlijeku magarice
povezane su i s dužinom intervala između mužnji. Odnosno, duže vrijeme između mužnji
povećava udio mliječne masti u mlijeku.
Prava laktacija u kobila i magarica započinje već nakon 24-36 sati nakon poroda. Udio
laktoze i mliječne masti trajanjem laktacije uglavnom ostaju konstantni ali se napredovanjem
laktacije ipak neznatno smanjuje mliječna mast a povećava udjel laktoze. Nakon poroda,
udjel proteina se snižava za približno 20-25% od 28-150 dana laktacije najvećim dijelom zbog
snižavanja udjela kazeina u mlijeku koji se u istom periodu snižava u obje pasmine za 20-
30%. Napredovanjem laktacije udio pepela se također smanjuje.
Koji su to glavni sastojci mlijeka od kobile?
Osim toga, glavni sastojci mlijeka magarice pod biološkim su utjecajem 24-satnog ritma s
višim udjelom mliječne masti i laktoze preko noći i višeg udjela mlijeka tijekom dana.
Fizikalna svojstva kobiljeg mlijeka
Fizikalna svojstva mlijeka obje pasmine značajno se razlikuju od ostalih za proizvodnju
mlijeka korištenih vrsta te su i prema tim svojstvima najsličnija humanom mlijeku. Tako je
vjerojatno zbog različitog udjela proteina i soli u usporedbi s kravljim mlijekom pH vrijednost
tih vrsta mlijeka viša (>7,0). Različit udjel laktoze i soli u mlijeku kobile i magarice određuje i
drugačiju vrijednost za točku ledišta mlijeka a niži udio suhe tvari određuje njihovu manju
viskoznost.
0 Comments