Kalemljenje vinove loze

Vinova loza dolazi iz familije skrivenosjemenica. Postoji šezdeset vrsta vinove loze, a samo nekoliko ih se uzgaja. Njen uzgojni oblik je Vitis vinifera ssp. vinifera. Stabiljka loze može narasti i do 20 metara. Grane vinove loze se viticama penju uz ograde, improvizirane ljestve ili po drugom grmlju i drveću. One izgledaju izbrazdano, a boja im varira od crvenosmeđe do tamnožute. Na njima se posljedica starenja prikaže tako što se kora počne ljuštiti. Korijen vinove loze je jak, smješten duboko u zemlji i dobro razvijen. Obzirom da je vrijeme jeseni, za vinovu lozu koju imamo u našem dvorištu karakteristična je jedna posebna tema, kalemljenje vinove loze.

Kalemljenje vinove loze

Danas je kalemljenje osnovni oblik razmnožavanja vinove loze, te se zasniva na spajanju zrelih i zelenih dijelova podloga, odnosno vinove loze. Kalemljenje kao i sadnja preporučuje se u proljeće i kasnu jesen. Tada je već vegetacija na izmaku. Za uspješno kalemljenje potrebno je probrati dobre plodove vinove loze, a za sadnju je potrebno da se uradi prije smrzavanje zemlje. Ipak, ovisno o klimatskim i meteorološkim uslovima, vinova loza može da se sadi tokom cijele godine. Cilj kalemljenja vinove loze jeste zamjena jedne sorte drugom radi povećanja rodnosti ili produženja vijeka trajanja određene sorte.

Jesenja sadnja se preporučuje za toplije krajeve i zemljišta koja nisu ekstremno tvrda. Nepovoljna strana jesenje sadnje je što se spojna mjesta čepa i pročepa kalema vinove loze nalaze iznad zemlje ili blago zatrpana, tako da u krajevima sa hladnim i dugim zimama mogu da uginu. Na predjelima, koja imaju lakšu propusnost vlage, sadnja vinove loze može da počne ranije, jer se takva zemljišta brže isušuju i pod uticajem sunčevih zraka zagrijavaju.

U toplim krajevima u kojima se zemljište ne mrzne te nema jakih zima (Hercegovina, Posavina…) sadnja kalema vinove loze može se obaviti preko zime. Sađenje vinove loze u ljetnom periodu može se izvesti ako se kao sadni materijal koriste kalemi vinove loze koji se proizvode po tzv. sistemu kartonažne tehnike i sade bez vađenja iz lako raspadljive kartonske ambalaže.

Kartonažna tehnika se sastoji u tome da se po završenom stratificiranju kalema, parafiniraju, te se sade u lončiće sa supstratom koji je mješavina treseta, čistog riječnog pijeska i vrtne zemlje.

Vrste kalemljenja vinove loze

Postoji više vrsta kalamljenja vinove loze, a ona najjednostavnija za korištenje je kalemljenje vinove loze zrelo na zeleno grančicom. Ovo je i najefektivniji način zamjene starih zasada vinove loze.

Postoji još nekoliko vrsta kalemljenja vinove loze, a neki od njih su:
– postrano kalemljenje koje pruža mogućnost garniranja ogoljelih voćaka vegetacijom. Odnosno kalemljenje na ogoljelim granama. Najčešće se primjenjuje u proljeće.
– kalemljenje pod koru se najčešće odvija kod voćki kao što su jabuke. Dok u uzgoju vinove loze rijetko se koristi.

Za kalemljenje vinove loze treba koristiti samo kaleme prve klase, koji ispunjavaju sljedeće kriterije:

– Dio ožiljenog kalema mora da ima 3 – 5 dobro razvijenih, radijalno raspoređenih osnovnih žila, prečnika 3 mm, dobro obraslih sitnim žilicama;

– korijenov vrat treba da bude prav, zdrav, bez mehaničkih oštećenja, prečnika 8 -10 mm;

 – spojno mjesto treba da je dobro staslo, da nema zaobljenja i da je ravnomjerno cijelom duzinom kalema.

– korijen treba da je zdrav, neoštećen, zreo (najmanje 10 sazrelih članaka), dužine najmanje 50 cm, sa normalno formiranim, zdravim i neoštećenim okcima.

U zavisnosti od toga kako se izvodi, kalemljenje vinove loze može da bude ručno i mašinsko.

U zavisnosti od oblika preseka koji se pravi, može biti:      

 – na jezičak,        

– prosto spajanje,       

– omega presjek i drugo. 

Kako se radi kalemljenje vinove loze?

Za kalemljenje vinove loze potreban nam je kalem vinove loze (grančice vinove loze) uzete u vrijeme mirovanja vegetacije, koje prije samog procesa kalemljenja upotrebljavajući makaze za kalemljenje potkratimo na maksimalno po jedan pupoljak po grančici, te podloga tj. neka vinova loza koja već aktivno raste te na nju izvršimo kalem ovih grančica.

Prvo se pristupa radu sa podlogom, odnosno aktivnom vinovom lozom, koja već se nalazi u našem dvorištu odnosno njenom prikračivanju. Grančice koje smo ranije pripremili potrebno je da sa njih skinemo kožicu te u obliku klina napravimo rez. Isti takav prorez napravimo i na podlozi, tako da nam bude odgovarajući za smještaj grančica koje kalemimo.

Nakon što napravimo rez, u njega ubacujemo kalem na način da poravnavamo koru sa korom, odnosno vrh pročepa sa dnom čepa na kalemu. Nakon toga se vrši zamotavanje kalema, obzirom da loza ima prirodne suze, odnosno pušta sokove ovo zamotavanje treba izvršiti precizno na način da ne smije biti rupa kako bi ti sokovi imali mogučnost da se ispuštaju. Ukoliko dođe do ispuštanja sokova, tj ne previjemo dobro, kalem nam se neće primiti. U jesenjem periodu kada vegetacija polako počinje da spava najpoželjniji je period za ove radove jer ovih suza bude jako malo.

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine:

“Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti portal blog.domacin.ba. Kao i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala blog.domacin.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.