Šeher-ćehajina ćuprija i Latinska ćuprija su još jedini preostali mostovi u samom gradu, koji su izgrađeni u 15. stoljeću i čiji izvorni oblik je najviše sačuvan do danas.

[umetnime]

Šeher-ćehajina ćuprija datira iz 15. stoljeća i prvobitno je imao pet lukova i četiri masivna stupa. Kroz svoju povijest, ovaj most je nekoliko puta obnavljan i popravljan, čime mu je i prvobitni izgled donekle izmijenjen.

Latinska ćuprija također datira iz 15. stoljeća, a poznatiji je široj svjetskoj javnosti kao mjesto u čijoj neposrednoj blizini se dogodio čuveni sarajevski atentat. Izgradnju mosta je financirao Ali Ajni-beg davne 1565. godine.

Za Kamenu ćupriju ili Kozju ćupriju veže se narodna legenda o nastanku ovog mosta. Ona kaže kako je siromašni pastir čuvajući koze primijetio da se one neuobičajeno dugo zadržavaju oko nekog grmlja na rijeci. Kada je i sam malo bolje pogledao ispod tog grmlja je pronašao ćup pun zlatnika. Tim novcem je sebi platio školovanje, a nakon dosta godina, pošto je postao ugledan i bogat podanik Carevine, odlučio je da sagradi most na Miljacki, i to na istom onom mjestu gdje su mu koze ukazale na zlato. Ipak, danas se smatra da je ovaj most nastao prilikom velike akcije sređivanja putne mreže, i da je zadužbina Mehmed-paše Sokolovića (veliki vezir 1565-1579). U osmanlijsko doba Bosne Kozja ćuprija je bila mjesto, na kojem su se dočekivali carski namjesnici – veziri. Svakom novom veziru pravio bi se doček na mostu. Pred njega bi izašli svi viđeniji ljudi u Sarajevu, a skupio bi se i običan narod pošto je to bio jedan od značajnijih događaja. Spominje se još i to da bi u čast novog vezira neki od hrabrijih momaka skakali s ćuprije u Miljacku, a on bi ih darivao novcem (to skakanje predstavlja podvig za divljenje, jer Miljacka na tom mjestu i nema neku dubinu, a visina mosta je zaista velika).

U to doba nastaju još neki čuveni mostovi u Bosni i Hercegovini – Arslanagića most kod Trebinja, Stari most u Mostaru, i poznata Ćuprija na Drini u Višegradu.

Ovaj most na Miljacki je najinteresantniji arhitektonski jer graciozno spaja dvije obale Miljacke u jednom luku, a sa svoja dva oka od sedre u kamenu, ostavlja jak dojam na posmatrača. Dug je 42 m, a širok 4,75 m. Raspon svoda mu je 17,5 m. Zidan je od krečnjaka i sedre. Danas Kozja ćuprija predstavlja mjesto na koje Sarajlije mogu doći da se opuste i da uživaju u okolnoj prirodi.

 

 

Careva ćuprija ili Carev most je jedan od mostova preko Miljacke u Sarajevu.

Prvobitni most sagradio je plemić Isa-beg Isaković, malo niži od današnjeg (ispred ulaza u istoimenu džamiju – Carevu džamiju), u 15. vijeku, ali je srušen 1619. u poplavi. Hadži Husein-aga Haračić je sagradio kameni most sa tri stuba i četiri luka na istom mjestu, i radi oštećenja je rekonstruisan od strane Hadži Mustafe Bešlije 1792.



 

Za vrijeme Austro-Ugarske okupacije, most je srušen zbog lošeg stanja u kojem se nalazio, nakon čega je sagrađen novi po ugledu na prvobitni most. Most je sačuvao svoj izvorni naziv.

2016-04-07 17.05.30

Čobanija most je jedan od mostova preko Miljacke u Sarajevu.

Prvobitno drveni most je sagradio čoban Hasan Vojvoda 1557. godine, a most je rekonstruisala Islamska vjerska zajednica za vrijeme šejha Kaimija, sarajevskog pjesnika. Stoga, ljudi ovaj most zovu i “šejhanija most” kao i “šejtanija most”.

Godine 1886. željezni most je sagrađen na mjestu starog ali zbog lošeg oslonca most je propao. Na njegovom mjestu je sagrađen novi 1888. godine.

[umetnime]

Drvenija most u Sarajevu je sagrađen za vrijeme Austro-ugarske vladavine 1898. godine da spaja obale rijeke Miljacke. U blizini mosta na lijevoj obali se nalazila Vojna komanda i Prva gimnazija na desnoj. Kako je most često plavila nabujala Miljacka, ‘80.tih godina je drvena konstrukcija mosta zamjenjena betonskom, a drvena ograda je sačuvana. Most je obnovljen nakon rata 1995. godine. Sam most je mjesto gdje počinju ljubavi sarajevskih gimnazijalaca, jer se most nalazi između Prve gimnazije, Škole primjenjenih umjetnosti i Akademije scenskih umjetnosti, na jednoj i Privredne škole i Pedagoške akademije, na drugoj strani. Osim ove Drvenije u Sarajevu su za vrijeme Osmanskog carstva i drugi mostova nosili naziv Drvenija. To su:

Drvenija most na Bentbaši, koji je služio za vađenje doplavljenog drveta i građe u Sarajevo,Hadži-Bešlijina drvenija, između Šeherćehajine i Careve ćuprije i drugi drveni mostovi na Miljacki i na njenim pritokama.


armin

Skupljajući savjete i ideje za svoje potrebe došao sam na ideju da se pokrene ovaj portal. Drago mi je da od 2015 pomažemo savjetima.

2 Comments

Stari Most je mjesto gdje se puni pozitivnom energijom - domacin.ba · 21. Septembra 2021. at 15:49

[…] šumi, dok je grli on. Te davne 1566. godine jedno drugom se zavjetovaše na vječnu vezu. Stari most je tada predstavljen kao najveća lučna konstrukcija na svijetu. Iako se za kamen kaže da je […]

Stari Most je mjesto gdje se puni pozitivnom energijom - · 27. Decembra 2021. at 16:07

[…] šumi, dok je grli on. Te davne 1566. godine jedno drugom se zavjetovaše na vječnu vezu. Stari most je tada predstavljen kao najveća lučna konstrukcija na svijetu. Iako se za kamen kaže da je […]

Komentariši

Avatar placeholder

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Mini Cart 0

Your cart is empty.