Biznis ideja: Uzgoj malina i kupina (prvi dio)

Malina (Rubus idaeus) i kupina (Rubus spp.) u svjetskoj poljoprivrednoj praksi predstavljaju dvije ekonomski izuzetno vrijedne vrste voćaka. Takođe, ove kulture su veoma dobro prilagođene za uspješan uzgoj, spram agro-klimatskim uslova kojima se odlikuje Bosna i Hercegovina. Iako je njihova trenutna proizvodnja u BiH obimom mala, naša zemlja posjeduje izuzetne mogućnosti za ekspanzijom proizvodnje istih, kako za domaće, tako i za inostrano tržište, i to bez obzira dali se radilo o stonom voću, zamrznutim plodovima, ili pak njihovim prerađevinama (sokovi, džemovi i dr.). Mnogobrojni su razlozi za nisku produkciju plodova ovih kultura, a između ostalih posebno se izdvajaju:

Uzgoj malina isplativost nije baš za pohvalu

Niska otkupna cijena plodova, kao rezultat monopolističkog pristupa domaćih prerađivačkih kapaciteta. U BiH 90% od ukupne proizvodnje, posebno maline, namjenjeno je hladnjačama. Ovakav pristup ogleda se u tome što bosanskohercegovački kupac još uvijek nema u tolikom obimu pristup za kupovini svježih plodova, s jedne strane, te neadekvatna ambalaža i kvalitet plodova koji se kao svježi nude na tržištu od stranih proizvođača, s druge strane, te je i on sam ograničen samo na domaće tržište. Iz ovog razloga većina proizvođača se orjentiše ka domaćim hladnjačama, kojih je u našoj zemlji još uvijek nedovoljan broj, te istim isporučuju robu po prilično niskim cijenama. Ovdje je važno napomenuti da se značajna ekonomska dobit za proizvođača voća može
ostvariti, u pravilu, ukoliko se roba koju nudi, proda kao stolna.

Sorte malina i skladištenje plodova

Nizak tehnološki nivo u proizvodnji. Ovdje se prije svega, kod maline posebno, misli na veoma siromašan sortiment, obzirom da 95% ukupne proizvodnje u BiH predstavlja sorta Wilamette, a kod kupine, sorta Tornfree. Takođe, nedostatak rasladnih objekata za adekvatno skladištenje plodova do momenta isporuke tržištu, ovom problemu daje posebnu dimenziju. Dakle, prisutnost svježih plodova npr. maline na tržištu samo tokom kraćeg perioda godine u kojem se javi i maksimalna produkcija drugog voća, uz egzistiranje neadekvatnih uslova čuvanja, dovode farmera ponovo u poziciju da svoju robu plasira hladnjači. Još jedan faktor koji ima bitan uticaj u proizvodnji maline i kupine, koji se inače na isti način odnosi i spram svih ostalih vrsta iz grupe jagodastog voća je usitnjeni posjed, pri čemu su budući proizvođači rijetko u poziciji za donošenje pozitivne odluke u smislu zasnivanja novih zasada na
većim površinama. Iako je proizvodnja maline i kupine obzirom na klimatske i zemljišne uslove koje posjeduje BiH, sigurna i povoljna, te omogućuje zavidne prinose, te prema tome i ekonomske rezultate, obično se novopodignuti zasadi ovih kultura zasnivaju na površinama 1-2 dunuma. Ovdje je važno napomenuti da je površina novopodignutog
zasada od 2 dunuma, generalno donja granica ekonomske isplativosti u proizvodnji jagodastog voća, dok zasadi zasnovani na manjim zemljišnim površinama, u ekonomskom smislu predstavljaju amaterski pristup.

Neprijatelji uzgoja malina

Pojava bolesti i štetočina. Posljednjih godina uzgoj maline u BiH suočen je sa ogromnim problemima kada su u pitanju bolesti i štetočine. Neadekvatan sadni materijal, osjetljivost sorte, nepravilno odabrana
parcela, godina sa obimnom količinom padavina, neki su od često pominjanih razloga za masovnu pojavu sušenja zasada maline. Ova pojava posebno je izražena u Istočnoj Bosni, gdje se farmeri sve manje opredjeljuju za ovakvu vrstu proizvodnje. Rješenje ovog problema, uz uređeniju zdravstvene ispravnosti sadnog materijala, ogleda se i u
uvođenju novih kultivara maline otpornih prema pomenutim, posebno patološkim pojavama, kako bi se i ovako mala produkcija održala, a naravno u narednom periodu razvijala u pozitivnom smislu.

Razvoj kulture uzgoja malina i prinos maline

Razvoj tržišta stolnog voća, u dopuni sa prerađivačkom industrijom takođe, veoma je važan segment za realizaciju maksimuma proizvodnje navedenih kultura, koji omogućuje stabilan profit farmeru. Dugoročni razvoj tržišta stolnog voća i prerađivačkih kapaciteta za preradu maline i kupine zahtijevat će kontinuirana poboljšanja u proizvodnji, te tehnologijama postupaka nakon berbe, a sve vezano za produženjem perioda plodonošenja, uz uvođenje novih kultivara, te korištenje različitih savremenih zaštitnih struktura. Prinos maline i kupine od dvije tone po dunumu plodova namjenjenih svježoj potrošnji predstavlja minimum koji se može realizovati primjenom propisanih tehnologija uzgoja.

Na kraju, treba naglasiti da proizvodnja maline i kupine, i pored troškova koji uključuju cijene sadnog materijala, sistema za navodnjavanje, troškove sredstava za zaštitu od bolesti i štetočina, struktura koje čine naslon pri špalirskom uzgoju, te radne snage prilikom sadnje, rezidbe, zaštite, a posebno berbe, ipak može biti vrlo profitabilna. Takoñe, istovremeno postoje čvrste domaće i internacionalne tržišne prilike za sve proizvoñače koji mogu proizvesti dosljedne količine, ali i plodove visokog kvaliteta ove dvije vrste voćaka. Međutim, izuzetno je važno napomenuti da naši proizvoñači moraju da se upoznaju, te potom slijede standarde po pitanju kvaliteta i zahtjeva koji vladaju na tržištu zemalja EU kada je u pitanju proizvodnja i maline i kupine, što je arancija njihove konkurentnosti i aktuelnosti.

https://www.youtube.com/watch?v=85gEHTZEh08

Uskoro još tekstova o značaju, ekološkim uslovima i još mnogo toga!

Izvor: Uzgoj maline i kupine, prof. dr. Mirsad Kurtović/domacin.ba